Najveći broj invazivnih stranih vrsta u delti Neretve porijeklom iz Amerike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ekološka udruga ”Anguilla“ završila je istraživanje na invazivnim biljnim vrstama delte rijeke Neretve.

''Istraživanja su utvrdila veoma veliki broj invazivnih stranih biljnih vrsta na ovom području (preko 55% od ukupnog broja invazivnih stranih vrsta FBiH). Najveći broj konstatovanih invazivnih stranih biljnih vrsta unutar istraživanog područja je porijeklom iz Amerike (70,4%), zatim slijede vrste iz Azije sa 20,4%, itd. Najveći broj invazivnih stranih vrsta pripada terofitima, odnosno jednogodišnjim biljkama koje nepogodne uslove preživljavaju u obliku sjemena, zatim slijede fanerofiti, odnosno drvenaste vrste'', istaknuo je glavni znanstveni suradnik na projektu mr.sc. Aldin Boškailo.

Narušavanje ravnoteže

Iz ekološke udruge Anguilla ističu kako su ova istraživanja pokazale naročito veliku brojnost sljedećih vrsta: Xanthium orientale L. subsp. italicum (Moretti) Greuter, Sorghum halepense (L.) Pers., Xanthium spinosum L., Bidens subalternans DC., Erigeron annuus (L.) Desf., Datura stramonium L., Ailanthus altissima (Mill). Swingle itd. Velika brojnost naročito unutar granica Parka Prirode Hutovo blato je konstatovana i za vrstu Abutilon theophrasti Medik. Također, neophodno je naglasiti i prisutvo vrste Elodea canadensis Michx. (kanadska vodena kuga), budući da dovodi do značajnog smanjenja raznolikost flore i onemogućuje kretanje riba i drugih vodenih životinja te se narušava čitava ekološka ravnoteža.

Iz udruge preporučuju: redovan monitoring, edukaciju lokalnog stanovništva o invazivnim stranim vrstama, te izradu akcionih planova upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrste. Istraživanjem u okviru ovog projekta i predloženim budućim istraživanja napravio bi se značajan iskorak ispunjavanju strateških ciljeva i zakonodavnih obaveza na nacionalnoj i EU razini. 

Značajni rezultati

''Invazivne strane vrste imaju dokumentovan čitav niz negativnih efekata: na biodiverzitet, na vodene resurse, na poljoprivredu, na zdravlje ljudi, na okoliš itd., zbog čega se smatraju se jednim od najvećih prijetnji ekološkom i ekonomskom blagostanju planete. Upravo iz tog razloga, razvijene su brojne konvencije, smjernice, deklaracije, sporazumi, direktive, strategije, planovi, uredbe i drugi akti na nacionalnoj, evropskoj i globalnoj razini kako bi se spriječilo unošenje i širenje istih. S druge strane, područje delte rijeke Neretve oduvijek je bilo prepoznato kao jedinstveno i unikatno ekološko područje ne samo na nacionalnom i regionalnom, nego i na europskom i svjetskom nivou. Međutim zbog intenzivnih procesa tranzicije i ekološki neprihvatljivih obrazaca razvoja tokom prošlosti, došlo je do značajanog narušavanja biodiverziteta i pojave značajnog broja invazivnih stranih vrsta zbog čega je bilo potrebno izvršiti ovakav projekat. Kroz ovaj projekat došlo se do značajnih rezultata koje će biti iskorišteni u cilju uspostave kontrole invazivnih stranih vrsta i uspostavi adekvatnog održivog gospodarenja ovim prirodnim područjem od neprocjenjivog značaja'', ističe Boškailo.

Podsjetimo, ekspertni tim ekološke udruge Anguilla je posljednjih deset mjeseci implementirao projekt ''Invazivne biljne vrste delte rijeke Neretve'' koji je imao za cilj izvršiti identifikaciju invazivnih stranih biljnih vrsta na području delte rijeke Neretve, te formirati adekvatnu bazu podataka (literaturni podaci, herbarski podaci i nova terenska istraživanja) o invazivnim biljnim vrstama delte rijeke Neretve, kako bi se dao doprinos međunarodnim konvencijama i Uredbama o sprječavaju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Dobiveni rezultati su obrađeni, georeferencirani te predstavljeni na završnoj radionici.