Nakon uspješne žetve proizvođači smilja traže siguran otkup

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sunce koje se probija kroz oblake baca svoju svjetlost na hercegovačke poljane obasjavajući “žuto zlato” 21. stoljeća. Kako je duhan počeo tamniti, pa opet sjati u tajnosti, tako je negdje 2015. godine smilje počelo sjati u javnosti, da bi krajem prošle godine bili objavljeni podaci kako oko 40 milijuna sadnica smilja raste u Hercegovini.

Nažalost, dok je te 2015. cijena rasla do 5 KM po kilogramu, “smiljomanija” je ubrzo dovela do pada cijena i do 80 posto, nedostatka otkupljivača, zasićenosti tržišta...

Epiteti “žuto” ili pak “mirišljavo zlato” sve su se rjeđe čuli u javnosti. Ekipa Večernjega lista razgovarala je ovih dana s akterima u proizvodnji, otkupu i destilaciji smilja. 

Večernji list posjetio je plantažu Stipe Miloša Buce u Grudama koji ima gotovo 60.000 stabljika smilja. Na svojoj plantaži okupio je obitelj i prijatelje. Sunčane srpanjske dane koristi se za žetvu smilja.

''Urod je odličan, ako je suditi po dosadašnjim godinama, i kvaliteta, samo da je naći otkupljivača, ili smilja ili ulja'', govori Miloš.

A slično kao i on razmišljaju i drugi proizvođači. Mnogi su se u vremenu borbe za egzistenciju i egzodusa hercegovačkoga stanovništva odlučili ostati ovdje, zarađivati od rada svojih ruku. Kao osnovnu ili dodatnu zaradu vidjeli su upravo smilje koje će ih ovdje zadržati. Onda su se dogodile brojne turbulencije. Neki su, nažalost, ubrzo digli ruke, pokupili stvari i krenuli putem Njemačke, Irske ili nekih drugih zemalja za koje se tvrdi da u njima teku med i mlijeko, a da nije tako, potvrđuje sve više Hercegovaca koji su tamo.

Drugi su pak odlučili ostati i boriti se. Stava da ne treba odustajati i da će smilje vrhunske kvalitete naći i nalazi svoje mjesto pod suncem kozmetičke industrije, smatra i Božo Ilić, direktor poduzeća Ljbilje Ljubinje, po mnogima alfa i omega biznisa s eteričnim uljima u istočnoj Hercegovini.

Za razliku od onih koji neprestano kukaju da sezona nije dobra i da od smilja nema ništa, Ilić tvrdi da sve funkcionira.

''Znate, sada je sezona žetve, radi se punim tempom'', kaže u uvodu. Po tom zaključujemo da otkupa ima, ali tajna je u detaljima.

''Laboratorijska analiza određuje cijenu i hoće li se smilje otkupljivati. Posao sa smiljem je znanosti i ljudi moraju shvatiti da ono najbolje nalazi put do potrošača. Mi imamo svoje kooperante, svoje kupce u inozemstvu i svoje tržište'', objašnjava Ilić.

Ističe da danas svatko svašta nudi.

''Moramo znati što kupci izvana traže, a u bilo kojem poslu kupac je najvažniji. Ako on vidi da nešto nije kvalitetno, onda neće kupovati. Prošle godine je iz BiH izvezeno eteričnog ulja u vrijednosti 10 milijuna KM i u vrhu smo zemalja po izvozu eteričnih ulja. Znači, netko kupuje, konkretne brojke postoje i interes je velik. Ali, opet ponavljam, to ulje koriste u kozmetičkoj industriji, znači mora biti vrhunsko i svaku stavku iz analize kupac će proučiti i na temelju toga donijeti odluku o kupnji'', objasnio je Ilić.

Privatni otkupljivači iz općine Grude, iz mjesta Drinovci, osigurali su čak 300 tisuća KM za otkup.

''Otkup je zaustavljen, a negdje oko 150 tona smo dogovorili po cijeni od 2 KM po kg i ugovoreno se završava. U budućnosti ćemo raditi pretvaranje smilja u ulje i cilj će biti naći inozemno tržište za ulje'', govore za Večernji list ambiciozni trgovci iz Drinovaca.

Da je velik interes za pretvaranje smilja u ulje, potvrđuju i u destileriji Mikulić u Grudama te objašnjavaju proces.

''Interes za uslugom destiliranja je u stalnom porastu jer se opet pojavljuje problem s otkupom. Proces destilacije jednog kotla traje oko sat i pol. Litra ulja, ovisno o vrsti tla i podneblju gdje smilje raste, može se dobiti od 350 do 650 kg smilja'', govore u destileriji Mikulić.

S obzirom da ima onih koji su prošle godine smilje pretvorili u ulje i čekaju kupca, u destileriji ističu da nema razloga za brigu jer, po nekim informacijama, ulje se može čuvati do 12 godina.

Sve ono što čujemo ovih dana potvrđuje da priča oko smilja neće biti završena jer kozmetičkoj industriji smilje je potrebno. Nedavno su i kineski investitori predvođeni veleposlanicom Chen Bo posjetili i zapadnu i istočnu Hercegovinu zbog smilja, a priča im se itekako svidjela.

O smilju je čak i veliki New York Times pisao krajem prošle godine.

''Ne treba se zanositi da će se preko noći nešto ostvariti, to se barem u Hercegovini nikad nije dogodilo pa neće ni sad, ali dugoročno, potencijala ima. Samo da nam se osigura otkup, ili smilja ili ulja, a sve ostalo će doći na svoje'', za kraj govori proizvođač koji racionalno rezonira stvari.