Opozicija nije podržala
Nije usvojena poljoprivredna strategija: Poljoprivreda je talac politike, kampanja je već krenula
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U skladu s aktualnom Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije (do 2027.) u Federaciji BiH bit trebao postojati službeni dokument "strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja". Na to će Federacija, kako su danas odlučili izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, morati čekati još najmanje narednih šest mjeseci.
Nova vlast je s federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem predložila donošenje nove strategije za period 2021. – 2027. godina, koja međutim nije dobila većinu glasova izaslanika na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Kampanja krenula
Prethodno ovu strategiju je podržao Zastupnički dom, a nakon glasovanja na sjednici Doma naroda resorni ministar Kemal Hrnjić rekao je da je današnje glasanje pokazalo da je "nažalost poljoprivreda talac politike''.
''Opozicija je odlučila ne podržati Strategiju, što govori da je kampanja već krenula. Što će se dalje događati ne znam. Tek za šest mjeseci opet Strategiju možemo donijeti na ovaj dom. Ako ste suzdržani dakle nemate ništa, izaslanici nisu ni pročitali ovaj dokument'', rekao je Hrnjić za avaz.
Realizacija strateških ciljeva i mjera trebala je donijeti novi pristup razvoju ruralnih područja i povećati obim investicija uz povećanje udjela javnih sredstava u podrškama investiranju.
Da je danas izglasana Strategija u Domu naroda proizvođači, otkupljivači, prerađivači i drugi sektorski akteri bili bi u poziciji da spremnije i kvalitetnije planiraju proizvodnje, prodaju i investiranja, a što bi u konačnici rezultiralo održivijim razvojem sektora poljoprivrede.
Strateško-razvojni dokument
Ova strategija je osnovni srednjoročni strateško-razvojni dokument kojim se utvrđuju politike, ciljevi i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u Federaciji BiH.
Poljoprivreda je važan sektor ukupne privrede Federacije s aspekta sudjelovanja u stvaranju bruto dodane vrijednosti (BDV), te s aspekta ukupne zaposlenosti stanovništva, te sudjelovanja u vanjsko-trgovinskoj bilanci.