VIDEO
Niski prinosi, visoke cijene: Izazov pred hercegovačkim vinarima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kišno proljeće, toplinski val u srpnju te padaline početkom kolovoza značajno su utjecale na stanje u hercegovačkim vinogradima.
Osjetit će se to i na prinosima koji će biti umanjeni i do 50 posto, kazali su nam vinari. Naime, sve se teže nose s izazovnim promjenama vremena, ali i bolestima kojima one pogoduju.
Teška godina
"Prošla godina je bila ekstremno suha dok je ova sasvim suprotna. Vrlo je bilo teško održati zdravo grožđe ove godine. Bio je veliki napad bolesti, bilo je nezgodno odraditi zaštitu vinograda, nezgodno je bilo raditi traktorima i uhvatiti sušan period kako bi radnici mogli pravovremeno odraditi svoje zadatke...", kazao je za Bljesak.info magistar agronomije Marko Marjanović iz Vinarije Nuić.
Potvrdio je to i magistar vinarstva i podrumarstva Vlatko Nuić koji navodi kako su bolesti u vinogradu značajno utjecale na prinose.
"Bilo je se teško boriti protiv bolesti u vinogradu, imali smo velike štete te nam je prinos smanjen na nekih 30-40 posto od normalnog", naglasio je Nuić.
Za dobre prinose ključna je zaštita vinove loze, no ona je iz godine u godinu sve nedostupnija vinarima.
"Zadnjih 18 godina radim proizvodnju grožđa i vina. Imputi su značajno porasli, mogli ste raditi zaštitu za 250 eura po hektru vinograda, sada je to poraslo na 750-800 eura, a u ovoj godini čak i do 1.000 eura", istaknuo je za Bljesak.info enolog Josip Martinović.
Nužna podrška
Jedan je to od razloga koji su potaknuli Vinariju Nuić na apliciranje u EU4AGRI program, a koji im je olakšao investiciju kupovine novih tankova i sustava hlađenja.
Kako nam je pojasnio Vlatko Nuić, podrška im je značajno olakšala ulaganja jer je njihov dotadašnji sustav hlađenja bio preopterećen njihovim kapacitetima, posebice u sve toplijim ljetnim danima.
"Nama je EU4AGRI projekt pomogao u investiciji novog kapaciteta tankova od 120 tisuća litara i novog sustava hlađenja za cijelu vinariju", istaknuo je za Bljesak.info Nuić.
Kako je pojasnio, kroz projekt su nabavili manje tankove kako bi mogli eksperimentirati s različitim sortama i temperaturama. Luksuz je to koji će si rijetki vinari ove godine moći priuštiti.
Niski prinosi, skupo održavanje vinograda, nedostatak radne snage te velika potražnja koju moraju ispoštovati, problemi su koji 'vise u zraku', iako berba još uvijek nije počela.
"Dugotrajno gledajući nama će se ovaj problem dogoditi ponovno za 2-3 godine te ćemo ostati bez 30 do 50 posto potrebne sirovine. Trebalo bi poduzeti hitne mjere, posaditi minimalno 1000 hektara prije svega žilavke te nekih drugih autohtonih sorti, zaustaviti sadnju ili donekle ograniči s internacionalnim sortama... Krucijalno je povećati broj vinograda u hektarima jer ta proizvodnja od 3300 hektara nije dovoljna ni za što", upozorio je Martinović.
Oprema i zaštita
Da vinari nisu jedini koji trebaju pomoć svjesni su i u predstavništvu Europske unije u Bosni i Hercegovini koji su kroz projekt EU4AGRI-Recovery objavili Javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podrške investicijama za poboljšanje adaptacije na klimatske promjene u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini, vrijedan 1 milijun KM.
Cilj projekta je pružiti podršku poljoprivrednim subjektima u ostvarivanju otpornosti te investiranju u alate i tehnologije koji doprinose poboljšanju adaptacije na klimatske promjene.
Pročitajte još
Promocija projekta održana je u lipnju i u Mostaru.
"Vezano je za, naprimjer, uvođenje sustava za navodnjavanje, protugradnu zaštitu, drenažne sustave, onda kad su u pitanju privrednici koji se bave uzgojem meda, tu imamo električne pastire, prikolice za odvoz košnica na polja, SMS vage'', pojasnila je tada projektna koordinatorica EU4AGRI projekta Anela Rodić-Jarebica.
Javni poziv ostaje zaključuje se 25. kolovoza, a oprema koja će koliko-toliko zaštitili imanja od sve češćih suša ili poplava i više je nego potrebna bh. poljoprivrednicima.
Borba
Borbu s klimatskim promjenama u Vinariji Nuić shvaćaju ozbiljno pa su tako u prosincu 2022. godine u svojim nasadima postavili agrometeorološku stanicu koja im olakšava određivanje smjera i brzine vjetra, vlažnosti lista te mjerenje količine padalina, temperature i kvalitete zraka.
Agrometeorološku stanicu ostvarili su kroz regionalni projekt "Digitalizacija općinskog upravljanja zemljištem" provodili su GIZ i kompanija Telegroup, u partnerstvu s Mrežom za povoljno poslovno okruženje koju predstavljaju NALED, REDAH, Privredna komora Republike Srpske i Privredna komora Crne Gore, u okviru programa develoPPP njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ).
Izazova je puno, a konkretna rješenja s ove točke gledišta gotovo su i nedostižna. Ipak, naši sugovornici ne gube nadu. Kako su nam kazali Hercegovina je oduvijek bila dom vina, a kvalitetom i dobrim marketingom nastavit će se nametati na tržištu.
