Objavljen Program reformi: Želi li se BiH istinski pridružiti alijansi?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina pripremila je Program reformi, novi dokument koji bi trebao biti upućen u središnjicu NATO-a u Bruxellesu u sklopu dogovorene suradnje između BiH i ove vojnoobrambene alijanse.

S obzirom na to da je dokument kompromis državne razine, entiteta, konstitutivnih naroda i ostalih građana čiji su politički predstavnici sudjelovali u kreiranju dokumenta, njegov sadržaj je razvodnjen i u njemu gotovo da se ne nalazi nijedna konkretno definirana aktivnost ili plan što BiH namjerava uraditi kako bi poboljšala svoju suradnju s NATO-om.

Primjera radi, interesi RS zadovoljeni su formulacijom da ovaj dokument ne prejudicira članstvo u NATO-u, a interesi Bošnjaka i Hrvata zadovoljeni su formulacijom da ovaj dokument predstavlja Godišnji nacionalni program, odnosno ANP, koji se inače koristi za zemlje koje teže ka članstvu. Međutim, kada se pogledaju konkretni prijedlozi budućih reformi, ne nalazi se nijedna konkretna referenca koja bi pružila dokaz da BiH istinski želi da se pridruži alijansi.

Zadovoljstvo formulacijama

Mirko Okolić, zamjenik ministra obrane BiH iz reda srpskog naroda, za "Nezavisne" je rekao da o sadržaju dokumenta treba da se konzultiramo s njegovim autorom, odnosno Predsjedništvom BiH, a ne s Ministarstvom obrane, ali da je on osobno zadovoljan formulacijama koje definiraju odnos BiH i NATO-a.

"U dokumentu jasno piše da on ne prejudicira članstvo, a samim tim otklonjene su sve eventualne dileme o tome što to znači. Uostalom, obratite pažnju na izjave dužnosnika NATO-a u posljednje vrijeme. Oni nikad ne govore o članstvu, već se svaka njihova diskusija svodi na suradnju za koju se BiH opredijelila. Mi u RS raspoloženi smo da surađujemo s NATO-om, i to nikad nije bilo sporno", rekao nam je Okolić.

Njegov kolega, zamjenik ministra obrane BiH i član povjerenstva Mijo Krešić (HDZ) BiH kaže kako su “dvotjedne konzultacije u tijeku i trebale bi se završiti do 19. svibnja da se na taj nacrt daju komentari”. Konačni sadržaj će se tek utvrditi.

“Tko će to znati?! Znate kako je to kod nas: navečer se prihvati, kad se prespava vidi se da to nije možda tako. Što se mene osobno tiče, nema ništa sporno i mislim da je ovo minimum konsenzusa koji se mogao postići”, komentirao je Krešić za RSE.

Komentari prije objave nacrta

Komentari su izneseni i prije objavljivanja nacrta.

Veleposlanstvo Ruske Federacije je u ožujku 2021., nakon formiranja Komisije za suradnju s NATO-om, priopćilo kako će “u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, BiH mora reagirati na ovaj neprijateljski korak”. Nakon toga su krenule brojne reakcije, kako iz BiH tako i iz zemalja članica NATO-a.

Predsjednik najjače opozicijske Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović ocijenio je da je “skandalozan potez SNSD-a da prihvati Program reformi za NATO još jedna sramna potvrda pravog, izdajničkog lica i stvarne politike Milorada Dodika, nacionalna greška i neoprostiva izdaja vlastitog naroda”.

Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tvrdi pak da je Program reformi za proteklu godinu “usklađen s 'Rezolucijom Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti”, a što se tiče Nacrta prijedloga programa reformi BiH za 2021. godinu Dodik tvrdi da je “takvu saradnju sa NATO imala i Rusija”.

Većinski bošnjačke stranke sa sjedištem u entitetu Federacija BiH smatraju da dokument, ma kako se on zvao, predstavlja nastavak puta prema punopravnom članstvu i predstavljaju to kao još jednu političku pobjedu.

Za treću, hrvatsku stranu, integracija BiH u NATO nije upitna pa je za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića - koji je u više navrata ponovio kako je u “strateškom partnerstvu s Miloradom Dodikom i SNSD-om”, ali i da je “SDA godinama strateški partner HDZ-a” - usvajanje ovog dokumenta “važan iskorak za NATO put BiH”.

Iz Predsjedništva jučer novinari Nezavisnih nisu uspjeli dobiti komentar o sadržaju dokumenta i na koji način je kreiran.

Bez konkretnih aktivnosti i rokova

U dokumentu se, kako pišu Nezavisne, navodi veliki broj općih mjesta bez konkretnih aktivnosti ili rokova, poput "BiH će nastaviti aktivnosti na jačanju sposobnosti upravljanja krizama i planiranje za izvanredne situacije, posebno kroz provođenje određenih navedenih aktivnosti", ili rečenica u dijelu o ekonomskim politikama: "Nastavljaju se planirane aktivnosti ekonomskog razvoja." Planovi koji se odnose na transportnu politiku definirani su kao:

"Cilj Okvirne transportne politike BiH je održivi razvoj transportnog sistema u BiH, entitetima i Brčko distriktu zasnovane na očekivanom ekonomskom i društvenom razvoju zemlje." U planovima o reformama u obrambenom sektoru napisano je: "BiH će kroz obrambeno planiranje stvoriti preduvjete da obrambene institucije i OS BiH budu sposobne izvršavati zadatke definirane zakonom i podržavati ispunjenje državnih ciljeva u oblasti sigurnosti i obrane".

Kada se radi o zaštiti tajnih podataka, objašnjeno je: "U okviru personalne sigurnosti državni sigurnosni organ poduzima sveobuhvatne aktivnosti kako bi se izvršila sigurnosna provjera svih osoba u BiH koje rukuju NATO tajnim podacima." Iz ovoga se može zaključiti da trenutno tajnim podacima NATO-a u BiH rukuju lica koja još nisu prošla sigurnosnu provjeru.

U tabelama s rokovima sprovođenja aktivnosti nalaze se formulacije "kontinuirano" i "tijekom 2021. godine".

Osim što su tipske bez konkretnih planova ili namjera, većina formulacija doslovno su prepisane iz prvog programa reformi koji je BiH uputila u Bruxelles.

Primjer je formulacija o tome da je BiH izradila komunikacijsku strategiju za javnu podršku kontinuiranom partnerstvu s NATO-om.

"Na osnovu ove strategije, napravljen je akcijski plan koji će se fokusirati na kontakte s javnošću putem seminara, radionica i konferencija za ciljne grupe (lokalne vlasti, univerziteti, nevladin sektor) i programa kontakta s javnošću čiji će cilj biti upoznati javnost u BiH o važnosti partnerstva s NATO-om", navedeno je u dokumentu, a ovakva formulacija od riječi do riječi prepisana je iz prethodnog dokumenta koji je BiH poslala u Bruxelles.