Vrijedni ljudi mogu...

Od pčelarstva se može živjeti

Na imanju od jednog duluma postavili su 50 košnica pčela i time su, kažu, osigurali sebi egzistenciju.
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 02. 07. 2018. u 23:27 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na obiteljskom gospodarstvu kod svoje rodne kuće u Novom Gradu, bračni par Pavić bavi se pčelarstvom i radosno poručuje:

''To je posao od kojeg vrijedni ljudi mogu živjeti''.

Na imanju od jednog duluma postavili su 50 košnica pčela i time su, kažu, osigurali sebi egzistenciju. U vremenu kada je sve teže doći do posla, majka priroda je osigurala sve potrebne preduvjete pa Pavići smatraju kako je njihov primjer dobar i za druge koji olako, čak i u poznim godinama, odlučuju krenuti prema Zapadu i ostaviti posavske ljepote, piše Večernji list BiH.

S vremenom su Pavići racionalizirali broj košnica i proizvode samo onoliko koliko im treba za tržište i vlastite potrebe.

''Pčelarstvo zahtijeva godine učenja i iskustva, a mi smo u tome svoji na svome. Ako je dobra godina, izvrcam od tisuću do 1200 kg meda, a koliko je med zdrav, mi smo očiti primjer, jer više ne osjećam nikakve probleme u zglobovima. Za imunitet pčelinji je ubod jako zdrav, ali i za reumatizam'', tvrdi Marko i dodaje:

''Ono što prodam propolisa, peludi i mladih pčela pokrije mi troškove, a sve od prodaje meda čista je zarada'', kaže Marko. Zadovoljstvo ne skriva ni supruga Ruža.

''Lijepo je raditi ono što voliš. Nitko te ne nadzire, sve sam određuješ, ne gledaš na radno vrijeme. To je uživanje punim plućima. Zujanje pčela nama je najljepša pjesma, smiruje nas, opušta, a uz sve to uživamo i zarađujemo'', kaže i onako sama za sebe zaključuje:

''Što bismo više od života tražili?''.

Okus i kvaliteta njihova meda razlozi su zbog kojih se stalni kupci vraćaju u Novi Grad po domaći proizvod. Njima nije potrebna marketinška mreža, nema nakupaca i prekupaca.

''Usmena predaja je naša najbolja reklama jer nam se uvijek vraćaju stari kupci i dovode nove po preporuci. Kada ljudi dođu u ovu ljepotu i vide kako to radimo, naravno da nam se vraćaju. Još kada bi bilo više brige za pčelare, sigurno bi se i drugi odlučili na posavskoj zemlji njegovati tradiciju ove proizvodnje'', zaključuju Pavići.

Kopirati
Drag cursor here to close