Očekuje nas porast cijena peradi?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pandemija Covida- 19 unatoč svim mjerama i novčanom injekcijom koju je osigurala Vlada Federacije BiH i dalje negativno utječe na gospodarstvo BiH. U nekim oblastima, kao što je peradarstvo najavljuju i moguće dizanje cijena svojih proizvoda.

Peradari ne isključuju mogućnost povećanje cijena proizvoda. Razlog su, ističu, ogromni troškovi, a pomoć koju je dodijelila Federalna Vlada interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima gospodarstva osiguravši 90 milijuna KM raspoređenih resornim ministarstvima, tvrde nisu vidjeli.

Edin Jabančić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara BiH istaknuo je kako pileće meso godinu dana nije skupilo kao ni proizvodi od pilećeg mesa, a ''mi imamo poskupljenja''.

''Usporedbe radi kukuruz je prošle godine u veljači koštao 127 eura, danas košta 195 eura. Firme koje su taj teret i farmeri nosili jednostavno ga više ne mogu nositi i moraju početi prebacivati taj teret polako na krajnje potrošače'', istaknuo je.

U Vladi Federacije BiH podsjećaju da je cilj pomoći održanje likvidnosti najugroženijim sektorima, osigurati potrebnu podršku održavanju konkurentnosti u izvoznim sektorima, i zaštita radnih mjesta. Podsjećaju i na grantove kantonima, općinama i gradovima.

''I u proračunu za 2021. godinu Federacija je planirala također fond o stabilizaciji gospodarstva u iznosu od 150 milijuna KM. Još uvijek razmatramo modalitet te ponovo dakle imamo isti transfer općinama i kantonima u iznosu od 230 milijuna KM. Imamo funkcionalan garantni fond pri razvojnoj banci gdje je Federacija također za funkcioniranje tog fonda osigurala 100 milijuna KM'', kazao je savjetnik premijera FBiH Goran Miraščić.

Garancijskim fondom gospodarstvenici, kažu, nisu oduševljeni. Ističu zabrinjava da se na kamate na odobrena sredstva iz fonda razlikuju ovisno od boniteta privrednog subjekta. To znači, pojašnjavaju veće kamate nego do sada.

Safudin Čengić, član UO Udruženja poslodavaca FBiH govori da postoje različiti tretmani ovisno od banaka kolika će biti kamatna stopa. 

''Ono što smo mi smatrali za prihvatljivim jeste da Vlada Federacije uzme obavezu pokrivanja kamata koje se odobravaju putem garancijskog fonda i sa druge strane da Vlada Federacije definira maksimalan iznos tih kamata kako banke ne bi sada u ovoj situaciji stvarale ekstra profit'', kazala je.

Tržište se mora održavati, poručuju ekonomisti, treba postići i određene sinergijske efekte da usmjerena pomoć ide prioritetima iz kojih će se opet stvarati dodatni efekti.

Ekonomista Željko Rička ističe kako je bitan nedostatak BiH u odnosu na druge zemlje je monetarna politika. 

''Gledatelji znaju da imamo valutni odbor jednu specifičnu varijantu monetarne politike u kojoj jednostavno nije dozvoljeno kreditirati i finsirati. Ne govorimo o tome da će netko zabraniti kreditiranje već da nemamo kanal stvaranja novca. Jedini izlaz da dođemo do novca koji bismo dali gospodarstvu jeste da ga kreditno posudimo na finansijskim tržištima ili da čekamo pomoć'', kazao je.

Pojavom pandemije loša ekonomija prešla je u kategoriju izrazito loše. Poslodavci podsjećaju, zatvaraju se manje firme, radnici u realnom sektoru ostaju bez posla ili u boljem slučaju smanjenih primanja, dok dodaju, u javnom je sve kao da pandemije i nema, javlja BHRT.