Plodna godina za uzgajivače kornišona, ali...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako pandemija koronavirusa još traje, za poljoprivredne proizvođače je ovo godina oporavka i vraćanja na staro. Plodovi rada, truda i odricanja se konačno vide, kažu poljoprivrednici iz mjesta Svojat kod Živinica, naselju u kojem je, za ovo doba godine, karakteristično to što se skoro ispred svake kuće nalazi zemljište na kojem se uzgajaju kornišoni. No, usprkos plodnom tlu i vrijednim rukama, problemi su prisutni.

Iako ima samo 23 godine, Ermina Selimović iz mjesta Svojat kod Živinica se pronašla u poljoprivrednoj proizvodnji. Uzgojem krastavaca kornišona se bavi već pet godina te kaže da istinski uživa u ovom poslu.

"Ja sam našla sebe ovdje. Imam sina svog i ne bi ga napustila da idem u neku stranu zemlju da radim da on ovdje odrasta bez mene, isto što i muž ne bi, i on ovdje radi na farmi, što da ne, ovdje je lijepa zarada, tri mjeseca je sezona, al' gdje ćeš ti za tri mjeseca zaraditi ovakve pare?", kaže Ermina Selimović, uzgajivačica Kornišona iz Svojata kod Živinica.

Ermina, ali i drugi proizvođači u njenoj okolini koje smo zatekli ne dižu glavu od posla. Za uzgoj krastavaca kornišona je potrebno vrijeme, posvećenost i preciznost, a po plodovima se da zaključiti da su na ovom mjestu svi uvjeti ispunjeni.

"Ova godina je mnogo bolja, bolje rezultate postižemo, one rezultate koje smo planirali, ja mislim da ćemo ih nadmašiti", ističe predsjednik Udruženja "Kornišon" Svojat Živinice.

No, sugovornici Federalne TV se, kada je u pitanju ulaganje u ovaj posao, uglavnom oslanjaju na vlastiti rad i trud. Poticaja ima, ali su do sada bili nedovoljni.

"Nije to da ima neko da se založi za nas. Više imaju poticaja mljekari ili ljudi koji siju kukuruz, nego mi koji radimo krastavac", pojašnjava Selimović.

S druge strane, u Vladi Tuzlanske županije kažu da je iznos predviđen za poticaj poljoprivredi ove godine povećan za oko tri milijuna u odnosu na prethodnu.

"Došlo je do povećanja jedinične cijene po pojedinim proizvodnjama, prije svega za kukuruz, zatim za proizvodnju kornišona, za industrijsku preradu, za proizvodnju krumpira, zatim povećani su poticaji za otkup poljoprivrednih proizvoda za preradu na području Tuzlanske županije", kaže ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo TŽ Vahidin Smajlović.

Usprkos dobroj proizvodnji i budućim poticajima od županije, na probleme se nailazi prilikom izvoza i to na graničnim prijelazima s Hrvatskom. Naime, radno vrijeme fitosanitarnih inspektora je ograničeno na radne dane od 7 do 15 sati zbog čega dolazi do kašnjenja u isporukama, ali i propadanja velikih količina kornišona.

"Krastavac koji dobivamo u četvrtak navečer, petak navečer, subotu mi taj krastavac ne možemo slati, moramo ga skladištiti da stoji, a on baš nije nešto što može dugo stajati. Dolazi do propadanja, dolazi do neisporuka, dugog čekanja", dodaje direktor ZZ "Gračanka" iz Gračanice Refik Ahmuljić.

"Mi smo uputili našem ministru vanjske trgovine da nas pod hitno primi, da o ovome svemu razgovaramo i da tražimo što prije produženje ovog radnog vremena jer već počinju naši izvoznici da gube kupce", zaključuje Suad Selimović, tajnik Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TŽ.

Od poljoprivredne proizvodnje i izvoza u našoj zemlji živi na hiljade porodica koje čekaju da ovaj problem bude riješen. Pitanje je koliko će još čekati s obzirom na to da je ljeto vrijeme godišnjih odmora za nadležne, ali ne i za poljoprivrednike koji gomilaju gubitke i pitaju se tko će nadoknaditi izgubljeno.