Poljoprivrednici zatrpani viškom - smanjiti uvoz da se proda domaće

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok se gomilaju viškovi mesa, mlijeka, krumpira i drugog povrća, poljoprivrednici u oba entiteta u BiH tvrde da problem ne mogu riješiti ni poticaji entitetskih vlada koji su im dosta pomogli, ali je jedina prava mjera uvođenje prelevmana i smanjivanje uvoza ove robe u BiH.

Vlada Federacije BiH odlučila je da iz programa pomoći privredi, a uslijed pandemije virusa korona izdvoji 10 milijuna KM za poljoprivredu.

Fadil Novalić, premijer FBiH, rekao je prije nekoliko dana da je dosta toga posijano i uzgojeno i da to sada treba i prodati.

Kada je u pitanju Republika Srpska, iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske za "Nezavisne" su istakli da ovo ministarstvo već ima poticaje za proizvodnju.
"U vezi s mesom i povrćem, za koje su proizvođači iskazali višak proizvodnje, organiziran je vanredni interventni otkup, za što je izdvojeno dodatnih pet miliona KM iz Kompenzacijskog fonda", kazao je Aleksandar Macanović, glasnogovornik ovog ministarstva.

Pomoć za izvoz

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za "Nezavisne" konstituiraju da je Vlada FBiH napravila odličan potez izdvajanjem 10 milijuna KM za poljoprivredu i da će to umnogome pomoći agrar, ali i stočarstvo.

Ističe da se ova pomoć Vlade FBiH odnosi direktno na ljude koji se bave izvozom.

"Znamo da imamo viška mlijeka i mesa, koje se teško plasira, kao i krumpira i drugog povrća. Treba sad sve sumirati da vidimo čega sve ima još viška kako bi se ta roba napravila konkurentnom i mogla lakše plasirati na inozemnom tržištu", kazao je Bićo i dodao da će pomoć Vlade FBiH biti od koristi upravo kod stvaranja konkurentnosti proizvoda koji budu išli u izvoz.

Ističe da u FBiH otkup ide nesmetano, ali problem nastaje kad se roba nađe kod otkupljivača.

"Kod njih se roba gomila, potrošnja pada, a robu je teško prodati. Nama najviše smeta uvoz. Sve bi se ovdje moglo plasirati, ali zbog sporazuma koje država ima, nemoguće je zaustaviti uvoz", kaže Bićo.

Viškovi

Jedan od uzorka pojave viškova je i porast proizvodnje, a kako ističe Bićo, poljoprivrednicima u plasmanu ne pomaže ni to što je pala cijena pojedinih proizvoda, poput krumpira, mesa ili mlijeka.

I Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, potvrđuje da ima viškova.

Vlada RS je, kako kaže, za povrće izdvojila dva miliona KM te se povrtlari još ne bune, iako imaju viškova.

"Kada je u pitanju meso, situacija je izuzetno teška, Vlada je dala pet milijuna KM za otkup mesa, što je iskoristilo pet većih proizvođača. Seljaci su nezadovoljni, a problem neprodanih bikova koji su prerasli i dalje postoji. I svi proizvođači mlijeka su u problemima. Stoga poljoprivrednici smatraju da bi prava mjera bila uvođenje prelevmana i carina, što bi bio spas za poljoprivredu u RS. Od pet milijuna KM mi nismo vidjeli konkretnu korist, nego smo ostali na istom ili nam je čak gore nego što je to bilo u siječnju, kad je bio prvi otkup bikova", kaže Usorac.

Tvrdi da na nivou BiH ima 20 milijuna litara viška mlijeka. Tržište to, po svemu sudeći, ne može amortizirati, a cijena mlijeka pada. Zbog svega, proizvođači su veoma nezadovoljni.

Pala kupovna moć

"Pala je kupovna moć građana, a uvoz je ostao i to diktira cijenu, a države iz kojih se uvozi proizvođačima daju poticaje", kaže Usorac.

Dodaje da se uvozi i jeftino meso.

"Oni koji su uvozili meso, u prvih šest mjeseci zaradili su 50 milijuna KM", tvrdi Uosorac.

Pojašnjava da je problem i u višku krumpira i kukuruza. Neke države u EU su, kako ističe, ograničile uvoz ovih namirnica, te bi isto trebalo da uradi i BiH, jer joj to, kako kaže Usorac, Sporazum o slobodnoj trgovini omogućava u jednom dijelu.

"Seljaci su posijali mnogo krumpira, entitetske vlade su ih nagovorile, dale poticaje... Sad taj krumpir leži. Više nitko neće htjeli da sije krumpir", konstatira Usorac.