Preskupo za EU: BiH izvezla 203.719 KM krumpira

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poljoprivrednici iz BiH nemaju puno koristi od dozvole za izvoz krumpira u zemlje EU, a što pokazuju i službeni podaci prema kojima je izvoz ove povrtlarske kulture na zanemarivoj razini, pišu Nezavisne novine.

Za devet mjeseci ove godine iz BiH su izvezena 943.954 kilograma krumpira vrijednog 203.719 maraka, a što je 700.000 KM manje nego za cijelu prošlu godinu, kada je u zemlje Europske unije izvezeno 1,43 milijuna kilograma, čija je vrijednost bila 900.550 KM.

Prilika stoljeća

Većina krumpira 2016. završila je u susjednoj Hrvatskoj, u koju su ove godine izvezena tek 1.604 kilograma, čija je vrijednost prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH 1.470 KM.

Kada je ukupan izvoz za ovu godinu u pitanju, on je ostvaren u iznosu od 1,35 milijuna maraka, a po vrijednosti najviše je izvezeno u Norvešku (371.889 KM), Crnu Goru (369.653 KM) i Makedoniju (356.183 KM), dok je najznačajniji EU uvoznik bila Mađarska, koja je uvezla 600 tona krumpira iz BiH vrijednog 98.358 maraka.

"Prilika stoljeća", kako je to najavljivano 2015. godine kada je stigla dozvola za izvoz, prema riječima onih koji su dobro upućeni u ovu oblast, nije iskorištena iz više razloga.

Prema riječima Brane Mastala, predsjednika Udruženja povrtlara RS, u pitanju je klasična računica, prema kojoj se domaći krumpir trgovcima u EU nije isplatio.

"Prošle godine njegova cijena po kilogramu je bila 18 pfeninga, a ove 40, i to je jedan od glavnih razloga, a  trgovce zanima samo zarada i financijski efekt. On je ove godine jednostavno bio skup", kazao je Mastalo.

Pojašnjava kako je na visoku cijenu najviše utjecala suša, koja je za 40 posto umanjila prinose, te činjenica da su zasijane površine pod krumpirom znatno manje nego prošle godine, kada su ga brojni proizvođači morali baciti na otpad jer je došlo do hiperprodukcije.

"Procjene su da ga čak neće biti ni za naše potrebe", kazao je Mastalo.

Na snazi pogrešna politika uvoza

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra kako za krumpir iz BiH u zemljama EU nema mjesta jer one nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Europe.

"Te zemlje imaju visoke standarde i mogu sebi priuštiti i skuplje organske proizvode, tako da sigurno gledaju dolazi li neki proizvod iz Francuske ili iz BiH", kazao je Marinković.

Dodaje kako je na snazi pogrešna politika uvoza i dozvola za uvoz svih poljoprivrednih proizvoda u BiH.

"Spelovala smo da se uvede sustav reciprociteta, te da se i mi ponašamo prema drugima kao i oni prema nama", kazao je i ukazao na potrebu edukacije potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

I Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je priznao kako je dobivanje dozvole za izvoz u zemlje EU bio veliki uspjeh, ali da je propuštana velika šansa jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz odobren.