Saznajte put proizvodnje pilećeg mesa u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosanskohercegovački peradari poručuju da je najvažnije osigurati povjerenje potrošača u sam lanac proizvodnje.

Poduzeće „Avis DM“ Srbac na čijem je čelu Danka Mikulić  se bavi proizvodnjom jednodnevnih pilića.

 Studijske posjete njenoj kompaniji su česte, te Danka lako objašnjava kompleksni put proizvodnje pilećeg mesa.

“To je planiran i dobro organiziran proces koji počinje na takozvanim roditeljskim farmama gdje se proizvode rasplodna jaja. Sam termin rasplodno jaje označava oplođeno jaje za daljnju proizvodnju. Kokice i pijetlovi držani u optimalnom omjeru od 8 kokica na 1 pijetla osiguravaju rasplodna jaja čiji se put dalje sa farme nastavlja u inkubatorsku stanicu. U inkubatorskoj stanici se, koristeći se kontroliranim procesom proizvodnje, uz primjenu najsuvremenijih proizvodnih tehnologija, u vremenskom periodu koji u prosjeku traje 21 dan, odvija proces proizvodnje jednodnevnih pilića”, pojašnjava Danka.

Nakon prijema rasplodnih jaja u inkubatorskoj stanici, nakon ulazne kontrole i tehnološke pripreme jaja, jaja se ulažu u prevalionike, a zatim u valionice. Nakon izleženja, pilići koji se tehnološki zovu jednodnevni pilići, se vade iz gajbi, cijepe se, pakuju u transportne kutije i opet pod strogo kontroliranim uvjetima uz osiguranje optimalne temperature transportiraju do farmi u kojima se odvija sljedeći proizvodni korak.

“Tijekom perioda tova, brojleri dostižu optimalnu težinu u prosjeku od 2,2 kilograma. Cijeli proces proizvodnje je strogo kontroliran od strane veterinarskih organizacija i samog farmera. Kontrola i nadzor nad procesom proizvodnje osigurava kvalitetu i zdravstvenu sigurnost finalnog proizvoda čime se ispunjava sam cilj proizvodnje. Cijeli proces se strogo evidentira vodeći računa da se primjene sve propisane zootehničke i biosigurnosne mjere“, dodaje Danka.

Vrše se nužne analize

Sama hrana koja se koristi za ishranu pilića sastoji se od mješavine žitarica i proteinskih hranjiva, uz dodatak ulja i optimalnog vitaminsko-mineralnog kompleksa.

Hrana ne sadrži genetički modificirane komponente niti druge štetne materije i sam proces proizvodnje stočne hrane odvija se pod strogo kontroliranim uvjetima.

Tijekom cijelog procesa proizvodnje vrše se neophodne analize i laboratorijska ispitivanja, između ostalog javnosti najpoznatija testiranja na salmonellu, kako bi se osigurao u konačnici proizvod zdravstveno siguran za krajnjeg konzumenta.

Sam sektor peradarstva dijeli se na dvije proizvodne linije što je još jedna nepoznanica za javnost o ovom sektoru.

Takozvana laka proizvodna linija koristi se za proizvodnju konzumnih jaja dok se takozvana teška proizvodna linija koristi za proizvodnju pilećeg mesa.

“Konzumna jaja su neoplođena jaja i koriste se isključivo za prehranu ljudi, dok su rasplodna jaja oplođena jaja i koriste se za dalju proizvodnju jednodnevnih pilića”, pojašnjava Danka.

U BiH visoko organizirana proizvodnja pilećeg mesa se u najvećoj mjeri odvija u sustavu kooperacije između velikih sustava i farmera uzgajivača brojlera, priopćeno je.

Sam ciklus proizvodnje je zaokružen po principu od farme do trpeze, u kojem proizvodni lanac čine matična jata sa proizvodnjom rasplodnih jaja, inkubatorska stanica sa proizvodnjom jednodnevnih pilića, sam tov brojlera organiziran u sustavu kooperacije sa farmerima uz zagarantiran otkup brojlera i proizvodnjom pilećeg mesa i mesnih prerađevina.

Mali i srednji proizvođači neraskidivi su dio lanca proizvodnje, a tako je svoj prostor našao i “Avis”.

Zaposlili nove radnike

„Inkubatorska stanica 'Avis DM' je dobila podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, u okviru koje smo osigurali dio sredstava za nabavku opreme. Zahvaljujući podršci projekta povećali smo proizvodne kapacitete, zaposlili nove radnike, a osigurali smo i tehničku podršku u samom proizvodnom procesu, kao i pomoć pri uvođenju principa i pravila HACCP standarda. Imamo educiranu radnu snagu, te smo kroz ovu podršku osigurali dodatnu kontrolu u samom proizvodnom procesu“, dodaje Mikulić.

 „Razloga za optimizam u razvoju peradarstva u BiH svakako ima, ali ima još uvijek i mnogo izazova“, poručuje Mikulić.

Pojašnjava da je potrebno raditi više na smanjenju parafiskalnih nameta, osiguranju poticaja države, većoj zaštiti domaće proizvodnje, ali svakako da je potrebno djelovati i na informiranju i samih potrošača kako bi prepoznali kvalitetu i prednosti kupovine domaćih proizvoda.

“Stjecanje povjerenja u domaće proizvode je prvi korak, i zato je važno da pričamo o proizvodnom procesu i pojasnimo sve specifičnosti i prednosti domaće proizvodnje”, zaključuje na kraju direktorica “Avisa”.