Sjetva kukuruza: Kako odrediti gustoću sjetve?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poljoprivredni proizvođači često griješe u određivanju gustoće sjetve, jer svaka FAO grupa zrenja traži određeni sklop biljaka, koji ovisi i od hibrida kukuruza, ali i od agroekoloških uvjeta uzgoja. Najveće greške se uočavaju kod podešavanja sijačice, odnosno određivanja zrna u redu i međurednog razmaka. Iz tog razloga bude neujednačena sjetva i različiti redni razmaci biljaka - piše Agroklub.

Sjetvu treba obaviti kada se tlo, na dubini osam centimetara, zagrije na osam do 10 stupnjeva Celzijusa. To je obično 10. do 20. travnja. Sijanje nakon 5. svibnja postepeno smanjuje prinose, posebno ukoliko je suša. Ako je iz objektivnih razloga moramo obaviti u svibnju, onda treba sijati hibride kraće vegetacije, koji su tolerantniji na kasniju sjetvu.

Postrna sjetva kukuruza se obavlja od 1. do 10. srpnja, dubina je pet do šest centimetara, a na lakšim i sušim zemljištima sedam do osam centimetara. Naknadna, odnosno postrna obavlja se što prije, nešto dublje od redovne i s većom količinom sjemena.

Kako utvrditi gustoću sjetve?

Optimalna gustoća se utvrđuje za svako područje i svaki hibrid posebno. Uobičajeni razmak između redova iznosi 70 cm, a unutar reda ovisi od FAO grupe zrenja hibrida koji zahtijevaju određeni sklop:

FAO grupa 100 75 - 85.000 biljaka;
FAO grupa 200 70 - 80.000 biljaka;
FAO grupa 300 60 - 71.000 biljaka;
FAO grupa 400 55 - 68.000 biljaka;
FAO grupa 500 50 - 65.000 biljaka;
FAO grupa 600 50 - 60.000 biljaka;
FAO grupa 700 50 - 60.000 biljaka.

Radi ostvarivanja željenog sklopa biljaka u berbi, gustoća treba biti po pravilu povećana za 10 do 20 posto, ovisno o preciznosti sijačice i prisutnosti zemljišnih štetnika. Za silažu cijele biljke treba povećati sklop biljaka 10 do 15 posto i po mogućnosti koristiti hibride srednje kasne i kasne vegetacije. U tom slučaju najčešći razmak je 70 x 25 cm (57.100 klijavih zrna/ha).

Norma sjetve kukuruza iznosi osam do 20 kg/ha sjemena.

Podešavanje razmaka zrna

Prvo se određuje broj biljaka po hektaru, recimo za kukuruz 59.000 biljaka na razmak redova 70 centimetara. Zatim se iz tablice vidi da će razmak zrna u redu biti 24 centimetra. Da bi bio ostvaren ovaj razmak potrebno je zupčanik prebaciti u položaj 1. Onda skinuti poklopac zupčanika, podići zupčanik i postaviti ga u određeni položaj (u ovom slučaju 1). Ako se zupčanik pomiče prema centru razmak je manji.

Razmak između redova se podešava pomicanjem sekcija po nosećoj gredi. Orijentacijski sklop posijanih zrna po hektaru s pločom od 24 rupe može se vidjeti u tablici.

Podešavanje skidača viška sjemena

Usipava se sjeme u "kutije", zatim se podiže sijačica na hidrauliku i uključi priključno vratilo traktora da radi na 540 - 600 obrtaja u minuti kako bi ventilator počeo raditi. Postave se posude ispod ulagača, pa se u pravcu kretanja traktora ručno okreće kotač. Ako rupe sjetvene ploče prilijepe dvije sjemenke treba ručicu skidača viška sjemena podesiti, odnosno približiti rupama na ploči. To učiniti sve dok na rupama ne bude po jedna sjemenka.

Dubina sijanja se podešava podizanjem i spuštanjem nagaznih kotača sekcije pomoću ručice gvinta - navojnog vretena. Sve sekcije podesiti na istu dubinu.

Podešavanje dužine markera

Formula za izračunavanje je:

L = (A x (n + 1) - B) / 2 gdje je:

L - dužina markera, mjeri se od krajnjeg ulagača do vrha markera;
A - razmak između redova;
n - broj sjetvenih redova;
B - razmak prednjih kotača traktora.
Podešavanje sjetvenog aparata

Podešavanje sjetvenog aparata se najlakše izvodi na mjestu, uz podignute kotače sijačice koji se obrću uz uključen aparat za sjetvu, pa se na osnovi broja obrtaja pogonskih kotača i količine izbačenog sjemena provjerava norma. Izmjeri se obujam pogonskog kotača sijačice i okrene se onoliko puta koliko je potrebno da prijeđe put od 14,3 metara.

Primjerice, za obujam kotača od dva metra, okrenuti 7,1 puta. Istovremeno se skuplja isijano sjeme ispod sjetvenog aparata, zatim se izbroji (recimo 60 sjemena), pomnoži sa 1.000 i dobiva se sklop biljaka po hektaru (60 x 1.000 = 60.000 biljaka po hektaru). Razmak u redu dobiva se dijeljenjem prijeđenog puta s brojem isijanih sjemena (14,3 : 60 = 0,24 metra).