Smokve: Novi brend istočne Hercegovine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sweden/USAID FARMA II projekt pomaže Ženskom centru iz Trebinja da započne sa uzgojem organske smokve. Centar će uspostaviti prvu organsku plantažu smokvi u BiH, a ona će raditi u korist ranjivih žena.

"Ovo što mi ovdje radimo je vizionarski projekt," kaže Ljiljana Čičković, menadžer Ženskog centra iz Trebinja, u istočnoj Hercegovini.

"Do sada je naš kraj zemlje bio poznat po vinu, medu i siru, i mislimo da je došlo vrijeme da i smokve postanu brendistočne Hercegovine."

"Smokve je kultura koja nema škarta, i ona ne zahtijeva preveliku pažnje tijekom cijele godine. Ali je za njen plantažni uzgoj je jako važna mikro lokacija, podoban sastav zemljišta i mediteranska klima. Mi to ovdjeupravo imamo, i zato su Trebinje i veći dio Hercegovine pogodni za razvoj smokarstva'', dodaje ona.

"Mi ćemo uspostaviti prvu organsku plantažu smokve u BiH, i što je još važnije, ta plantaža će raditi za dobrobit žena, prvenstveno žena žrtava obiteljskog nasilja."

Smokve i osnaživanje žena

Ideja za pokretanje proizvodnje organske smokve rodila se 2016. godine. Već tada je Ženski centar uspostavio Društvenu zadrugu Smokvica. Njene članice su deset žena i djevojaka koje su žrtve obiteljskog nasilja s malim ili nikakvim prihodima.

Ljiljana i njene kolege su mentori članicama zadruge. Kako bi im pomogli u resocijalizaciji i ekonomski ih osnažili, centar uključuje zadrugarke u različite poljoprivredne i ekonomske aktivnosti, a sve to u pripremi za pravu stvar, upravljanje plantažom.

2019. godine, zadruga Smokvica je, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Grada Trebinjea, dobila pod dugogodišnji zakup devet hektara zemljišta u blizini Trebinja. Oni će ovo zemljište, kroz nekoliko faza, pretvoriti u prvu organsku plantažu smokvi u BiH, a drugi po veličini u regiji.

"Zemljište koje smo dobili je bilo jako zahtjevno za pripremu, obraslo u gust šikaru i puno kamenja. Ibaš kad smo trebali obaviti završne radove za sadnju smokve, izbila je pandemije", pojašnjava Ljiljana.

"Morali smo odgoditi naše aktivnosti, ali nismo odustali. Umjesto proljetne sadnje, obavićemo jesenju sadnju. Do kraja studenog ove godine, posadit ćemo oko 700 stabala smokve na tri hektara zemlje, i to jetek početak, odnosno prva faza."

Ljiljana dodatno naglašava da će zadruga pri zapošljavanju stalnih i sezonskih radnika na farmi dati prednost ženama, te da će se profit koji farma ostvarikoristiti da se pomogne ženama žrtvama nasilja, tj. zadrugarkama.

Učenje od najboljih

Uzgajanje organske smokve nije nešto što treba uzeti za gotovo, a oni koji se time namjeravaju baviti imaju puno toga za naučiti. Na primjer, prvih 700 stabala smokve, koja će biti posađena, su stara dvije godine. Ipak, trebat će još tri godine uzgoja na plantaži da bi se ta stabla mogla početi smatrati organskim.

"Naša farma će biti prva organska farma smokvi u Bosni i Hercegovina, i mi želimo da je napravi moda bude repretzentativna. Mi smo stoga odlučili učiti od najboljih, a vodeći eksperti na tom polju su iz Rovinja u Hrvatskoj, gdje se uzgajaju 52 vrste smokve", kaže Ljiljana.

Nakon dodjele zemljišta i pokretanja melioracije, u prosincu 2019. godine, Ženski centar Trebinje uputio je Sweden/USAID FARMA II projektu zahtjev za dodjelu nepovratnih sredstva kojim bi financirali odlazak na obuku o uzgoju i preradi organske smokve u Rovinju za četri predstavnika Ženskog centra i zadruge. Dodjela sredstava je odobrena i tik pred izbijajne pandemije, u veljači 2020., četvorka je uspjela otići u Rovinj.

Sredstva su također trebala biti korištena i za organizovanje obuke u Trebinju za 20 sudionika. Tijekom ove obuke, četvorka, uz podršku predavača i mentora iz Rovinja, je trebala prenijeti svoja novostečena znanja onim koji su zainteresirani. Ova aktivnost se zbog pandemije morala odložiti, ali je ipak održana krajem lipnja, a mentor iz Rovinja je u njoj sudjelovao putem video linka.

"Predavači sa kojima smo radili u Hrvatskoj su jako stručni, a znanje koje su oni prenijeli na sve nas će nam pomoći da uzgojimo naše autohtonesorte hercegovačkih smokava", kaže Ljiljana.

Ulaganje vremena i dodavanja vrijednosti

Sudionici obuke u Trebinju su izabrani putem javnog poziva. Iako oni nisu članice udruženja Smokvica, njima će biti ponuđeno da surađuju sa udruženjem kao kooperanti.

"Upravljanje plantažom zahtjeva dosta vremena i truda. Stablima smokve treba sedam do osam godina da se potpuno razviju i počnu davati dovoljno plodova. Kada do toga dođe, mi ćemo se posvetiti proizvodnji proizvoda od smokve sa dodanom vrijednošću i naravno diverzifikaciji proizvoda. Do tada ćemo posaditi još šest hektara, i pokušat ćemo uključiti što veći brojranjivih žena u rad na plantaži. Također ćemo pokušati motivirati male poljoprivrednike iz Trebinja da i sami počnu sa proizvodnjom, i postanu naši kooperanti. Sve ovo će učiniti da naša vizija postane realnost, i da smokve postanu novi brend istočne Hercegovine'', zaključuje Liljana.