Sve mogućnosti razvoja pčelarstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je edukaciju za članove pčelarskih udruženja sa područja Zeničko-dobojskog kantona u okviru projekta "Razvoj pčelarstva". Predavači su bili najpoznatija bh. imena za ovu oblast, a skup je bio prilika i za razgovore i druženje pčelara i stručnjaka, za koje su predstavnici udruženja imali mnoštvo pitanja.

Suvremeni trendovi pčelarske prakse

''INZ i njegov Veterinarski zavod nastavljaju dugogodišnju praksu, prekinutu nakratko mjerama protiv COVID-19, da redovno edukujemo pčelare i pružamo im najnovije i najkvalitetnije informacije, savjete i obuku, u cilju podrške razvoju pčelarstva u ZDK. Ovim vidom saradnje sa stručnjacima i institucijama koji se bave problemom zdravstvene zaštite i očuvanja pčela, ali i kvalitete meda koji se stavlja na tržište, mi nastojimo prije svega da spriječimo zarazne bolesti, te smanjenje broja pčela, a istovremeno podršku pčelarima kroz znastveno-istraživački rad'', ističe Muhamed Gladan, rukovoditelj Veterinarskog zavoda INZ-a, dodajući da je ova institucija osposobljena opremom i kadrom da detektira zarazne bolesti pčela, ali i ispituje kvalitet pčelinjih proizvoda.

Na temu "Pčelinji proizvodi i apiterapijski pripravci" govorila je magistrica Azra Sinanović, predsjednica Udruženja za nutricionizam i dijetetiku "Hranom do zdravlja", dok je prof. dr. Midhat Jašić svoje predavanje posvetio "reziduima i kontaminantima u pčelarstvu". Na kraju skupa, o "dobroj pčelarskoj praksi" govorila je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS ''Dr. Vaso Butozan'' Banja Luka.

''Današnja edukacija pčelara se odnosila na praćenje globalnih i modernih trendova u odnosu prema održivom pčelarenju i izazovima vremena u kojima se to pčelarenje događa'', ističe dr. Santrač.

Ona je pčelarima iz ZDK, ali i gostima iz drugih kantona, prenijela određena saznanja i informacije sa međunarodnih skupova i konferencija na kojima je proteklih mjeseci sudjelovala ili prisustvovala. Govorilo se o novim pčelinjim praksama, ali i mogućnostima da se domaća pčelinja praksa "uklopi" u novija saznanja i trendove tzv. "održivog pčelarstva".

Pčelarstvo je značajno za poljoprivredu, ali i prehrambenu i farmaceutsku industriju, čime "bavljenje pčelama" lako može osigurati "dodatnu vrijednost" osobi koja se "otisne" u ovaj ozbiljan, zahtjevan, ali koristan posao.

Prema podacima organizatora, u BiH egzistira između tri i pet tisuća pčelara, koji su ponajbolje organizirana grupacija iz grana poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali je prosjek osoba koji se bave pčelarstvom između 50 i 60 godina.

Prilika za održivi razvoj ruralnih sredina

''Pčelarstvo može biti ozbiljan preduvjet poboljšanja života u ruralnim područjima. Sa 60 do 100 pčelinjih društava odnosno košnica, uz unaprjeđenje pakovanja, prodaje i palete proizvoda, moguće je ostvariti godišnje prihode za pristojan život četveročlane obitelji'', tvrdi prof. Midhat Jašić.

On je istaknuo da se dvije do tri tisuće tona meda godišnje "pojede" u BiH, a da se nažalost značajan dio te količine uvozi. U obraćanju pčelarima i javnosti. prof. Jašić je naglasio i značaj drugih proizvoda, poput matične mliječi, polena, propolisa, voska, pčelinjeg otrova, koji su u svojstvu prirodnih antibiotika, sirovina za farmaceutsku industriju, lijekove i hemijsku industriju, ali i proizvoda za imunitet, pripravke za prehrambenu industriju i slično.

''Osim primjene pčelinjih proizvoda u mnogim ljudskim djelatnostima, najbitnije je da ljudi shvate da pčele i njihova paleta mogu zaista biti dobar izvozni potencijal, izvor prihoda, ali i indikator zdrave životne sredine, jer tamo gdje pčele ne vole i ne mogu da žive, ne može ni čovjek'', ističe prof. Jašić, priopćio je INZ.