Tuđe je slađe
Ni pandemija nije otvorila put domaćim proizvodima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Uvoz voća i povrća u BiH u prvih šest mjeseci ove godine veći je za više od deset milijuna KM u odnosu na godinu dana ranije, dok je izvoz manji za više od tri milijuna KM nego što je bio lani u istom periodu.
Podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH pokazuju da je za prvih šest mjeseci ove godine na voće i povrće iz uvoza otišlo 171,8 milijuna maraka, a u istom periodu prošle godine 161 milijun KM, odnosno 10 milijuna KM manje.
"Na tržište BiH za prvih šest mjeseci ove godine stiglo je 96,5 miliuna kilograma stranog povrća, za što je izdvojeno 111,5 milijuna maraka", kazali su iz UNO.
Izvoz u padu
Za razliku od uvoza, izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio je pad, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 59,09 milijuna maraka, što je oko tri milijuna maraka manje u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, pišu Nezavisne.com.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da je na povećan uvoz u prvih šest mjeseci ove godine utjecalo to što je prošla godina bila jako loša što se tiče roda.
Pročitajte još
"Voćari su prošle godine proizveli oko 30 posto manje voća nego kad je to normalna godina", kazao je Dojčinović i ističe da će rod ove godine biti duplo umanjen.
"Sigurno bi uvoz bio još veći da nije bilo pandemije izazvane virusom korona, ali zato su i cijene voća u porastu", kazao je Dojčinović i dodao da BiH uvozi sve vrste voća, osim šljive.
"Uvozimo iz Poljske, Italije, Holandije, Srbije, Makedonije, Albanije, Moldavije", kazao je Dojčinović.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, istaknuo je da bi nadležne institucije trebalo da ograniče uvoz, a ne da bh. tržište bude preplavljeno voćem i povrćem iz inozemstva.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da ne čudi što je uvoz povećan.
Povećan uvoz
"Konstantno unazad deset godina imamo povećan uvoz, a sam taj uvoz ugrožava naše poljoprivredne proizvođače", kazao je Marinković i dodao da se ovdašnji proizvodi slabo plasiraju na domaće tržište.
"Bilo je moguće očekivati da u vrijeme pandemije izazvane virusom korona naši proizvodi nađu put do našeg tržišta kao što to rade i ostale zemlje, ali kod nas je to izostalo", kaže Marinković.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, istaknuo je da je Vlada RS stimulirala stanovništvo i poljoprivredne proizvođače da ove godine zasade više nego obično i da se sada ne može dozvoliti da se uvozi voće i povrće, a da domaća proizvodnja ostane neutrošena. Pašalić je naglasio da je zbog toga namjera Vlade RS da definira obvezu korištenja domaćih namirnica u restoranima republičkih javnih poduzeća i ustanova.
"Mi ćemo učiniti sve da naše institucije prvenstveno kupuju domaću hranu jer ne vidimo smisla da naše bolnice, studentski i đački domovi kupuju hranu iz uvoza, a da imamo dovoljne količine te hrane koju proizvode naši proizvođači", rekao je Pašalić.
Domaće namirnice u restoranima
Domaći proizvođači u Republici Srpskoj pozdravili su namjeru Vlade RS da definiraju obvezu korištenja domaćih namirnica u restoranima republičkih javnih poduzeća i ustanova.
Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara RS, dodao je da su povrtlari u teškoj situaciji nakon što su ove godine zasijali više povrća, a nemaju očekivanu potražnju.
"Dakle, imamo viškove kvalitetnog povrća koje je sigurno bolje, svježije, zdravije i jeftinije od onog iz uvoza. Pozdravljamo namjere Vlade da se pomogne u otkupu viškova proizvoda, a posebno kad imamo u vidu da kupovinom domaćeg pomažemo ovdašnju privredu i Republiku", rekao je Mastalo.
I Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, istaknuo je da treba pozdraviti namjeru Vlade da se pomogne domaćim poljoprivrednim proizvođačima koji su ugroženi i u teškoj situaciji.
