U 2020. u HNŽ-u podignuto 155 hektara novih nasada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U 2020. godini u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) zabilježen je značajan porast zahtjeva za poticajima u poljoprivredi što je izravan rezultat nesigurnosti koje je sa sobom donijela epidemija koronavirusa.

Po riječima županijskog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donke Jovića, u Registru poljoprivrednih gazdinstava i klijenata HNŽ-a upisano je oko 5.500 gazdinstava od kojih je aktivna polovica.

''U 2020. godini oko 2.800 gazdinstava podnijelo je zahtjeve za poticajima sa županijske razine, što je za oko 800 više u odnosu na godinu ranije, dok je između 400 i 600 zahtjeva podneseno za poticaje s federalne razine'' kazao je ministar Jović u razgovoru za Fenu.

Dodao je kako to nije konačan broj poljoprivrednika u HNŽ-u jer postoji značajan broj ljudi koji žive od poljoprivrede, a iz raznih razloga nisu dio sustava.

Ministar je podsjetio da Vlada HNŽ-a protekle četiri godine izdvaja sredstva za poticaje u poljoprivredi, a kroz taj sustav subvencionira se i podizanje novih nasada tako da je u spomenutom razdoblju HNŽ dobila 155 hektara novih nasada od čega 70 u protekloj, 2020. godini.

Istaknuo je kako se tu uglavnom radi o fizičkim osobama i malim površinama do 0,4 hektara.

Poticaji i za organsku proizvodnju

U županijskom proračunu za prošlu godinu za poticaje prvotno je bilo planirano 1,3 milijuna maraka, da bi rebalansom taj iznos bio povećan na dva milijuna. Pored toga, u HNŽ je u 2020. godini došlo i oko 450.000 maraka poticaja s federalne razine.

Od dva milijuna iz županijskog proračuna oko 1,5 plasirano je kroz klasične poticaje za biljnu i animalnu proizvodnju, dok je pola milijuna usmjereno u tzv. covid-mjere pomoći za proširenje stada, za nadogradnju štalskih objekata, za pomoć proizvođačima jaja i koka nesilica, za vinogradare te za otkupljivače povrća i voća.

- Za ovu godinu u proračunu HNŽ-a planirano je 1,8 milijuna za poljoprivredu s tim da bi taj iznos mogao biti povećan ako se ostvari aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom ili dotacija s viših razina - kazao je Jović.

Ministar poljoprivrede najavio je kako bi u 2021. godini dio poticaja mogao biti usmjeren i na organsku proizvodnju što do sada nije bio slučaj.

Otkup viškova i zaštita domaće proizvodnje

Sustav poticaja dobro je funkcionirao u protekloj godini, ocijenio je ministar Jović, no dodao je kako nije dovoljno učinjeno na rješavanju problema viška proizvodnje.

''Nikada više novca nije usmjereno u poljoprivredu kako sa županijske tako i sa federalne razine, poticale su se izvozno orijentirane firme i sve je to dobro, ali isto tako mislim da se s federalne razine trebao dio novca odvojiti prema robnim rezervama za otkup viškova i osobno smatra da smo trebali bolje reagirati'', smatra ministar.

Po njegovim riječima, to je stari problem koji se mora rješavati na višim razinama.

''Treba se povesti računa o zaštiti domaće proizvodnje. To je pitanje prvenstveno za Vijeće ministara BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kako u špici domaće proizvodnje, to može biti mjesec dana maksimalno, zaštititi domaće proizvode, a ne prepustiti ih nelojalnoj konkurenciji proizvođača iz Europske unije i drugih zemalja. To ne da se može učiniti nego se mora učiniti'', poručio je Jović.

Ima li uzgoj smilja budućnost u Hercegovini?

Proteklih godina uzgoj smilja i drugog ljekovitog bilja postao je pravi hit u Hercegovini no nakon početnog uzleta došlo je do velikog pada.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a smatra kako je do zasićenja tržišta došlo zbog stihijskog ponašanja proizvođača i vjere u laku zaradu.

''Mi smo 2017. poticali oko 5,5 milijuna sadnica, a u 2020. godini 2,5 milijuna sadnica. Radi se o drastičnom padu do kojeg je došlo zbog prezasićenja tržišta tim proizvodom što je dovelo do naglog pada cijene otkupa. Ipak, prema nekim neslužbenim saznanjima, ima nekih indicija da će se ta proizvodnja polako stabilizirati'', ocijenio je ministar Jović.

Po njegovim riječima, na ovim prostorima slične stvari se često ponavljaju, pa je tako prije rata sličan scenarij u Bosni i Hercegovini bio sa sadnjom kivija i uzgojem činčila.

''Takve se stvari događaju kada ljudi koji imaju novac uđu u poljoprivredu misleći da je to sigurna investicija. No poljoprivreda je specifična. Kad sve izračunaš i staviš na papir, uvijek moraš vidjeti šta će na kraju biti, jer od tebe ne ovisi ni krupa, ni mraz, ni suša. U cijeloj toj priči značajno je što su ogromne površine kultivirane i te će površine na kraju doći u funkciju prema onome što prirodno gravitira danom podneblju'', zaključio je Jović.

Gradnja minihidroelektrana

Ministar se osvrnuo i na temu koja u zadnje vrijeme dobiva sve veću pažnju javnosti, a to je gradnja minihidroelektrana, ustvrdivši da će se Bosna i Hercegovina teško odreći te vrste ulaganja u obnovljive izvore energije.

''Austrija je dala oko 7.000 koncesija za obnovljive izvore energije svih vrsta, od toga skoro 5.000 za male hidroelektrane, Češka ima oko 2.000 koncesija za male hidroelektrane, slične brojke su u Italiji i Sloveniji, dok ja imam informaciju da je u Bosni i Hercegovini između 400 i 500 zahtjeva, a od toga je 70 ili 80 realizirano'', kazao je Jović.

Po njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ima ogromne potencijale za ulaganje u obnovljive izvore energije i "teško će bilo koja vlada i bilo koje ministarstvo odbiti sve te zainteresirane investitore".

''Ja nisam za ono što su investitori planirali na Neretvici gdje se na toku od 25 kilometara planira gradnja 15 hidroelektrana. To je ekstreman primjer kako ne treba raditi. Mislim da se nitko ne bi bunio da su u pitanju dvije ili tri hidroelektrane. Međutim, to ne znači da svaki projekt treba staviti u isti koš i zabraniti sve'', smatra ministar Jović.

Kada je u pitanju projekt gradnje mini hidroelektrana na Bunskim kanalima, južno od Mostara, koji je trenutno zaustavljen nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu poništio okolišnu dozvola koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ministar je kazao kako je u tom slučaju ispoštovana sva zakonska procedura.

''Procedura za izdavanje koncesije jako dugo traje i jako je zahtjevna. Velika su ograničenja i veliki su zahtjevi, a mi vodimo računa o svemu tome. Ovdje se dosta povika diglo na Bunske kanale, mi smo ispoštovali svu predviđenu proceduru. E sad, pitanje je je li ta lokacija za izgradnju najbolja. Investitor je tražio te lokacije, a mi smo tražili sve suglasnosti što je investitor na kraju ispoštovao i nije bilo razloga da se odbije zahtjev za koncesijom'', kazao je na kraju razgovora ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donko Jović.