Uzgoj povrća na otvorenom: Evo zašto je važna zaštita i kako je provesti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Porastom noćnih, ali i dnevnih temperatura javljaju se uvjeti pogodni za uzgoj povrća koje nema prevelike zahtjeve za toplinom. Zagrijavanjem površinskog sloja tla, uz minimalne intervencije proizvođača, započinje njegov uzgoj na otvorenom.

U ovom relativno hladnom dijelu godine, potrebno je osigurati prozračno, propusno i rahlo tlo bogato humusom i hranivim tvarima. Većina onih intenzivno korištenih jako su siromašna te ih je dobrom poljoprivrednom praksom potrebno ponovo osposobiti - piše Agroklub.

Fosfor ima bitnu ulogu

To se odnosi na provođenje redovite kemijske analize tla jer je dugogodišnjom primjenom neprimjerenih količina mineralnog gnojiva znatno narušena kako kemijska tako i biološka ravnoteža u tlu.

Slijedom navedenog, dolazi do značajnog poremećaja pH pri čemu je većina tala znatno kisela te dolazi do blokade makroelemenata kao što je fosfor. Poznato je da je uloga fosfora krucijalna, ne samo u početku rasta jer je neophodan za formiranje korijena već i tijekom cijele vegetacije.

U nekvalitetnom tlu, više od 70 posto gnojiva koje smo dodali biljci nije usvojivo već se veže na čestice tla u obliku koji biljka ne može usvojiti i zapravo ona ostaje gladna. Samim time postaje osjetljiva na bolesti, štetnike i nepovoljne vremenske prilike što u konačnici dovodi do niskog prinosa lošije kvalitete.

Na temelju navedenog, trebate osigurati dovoljne količine hraniva putem organskog i mineralnog gnojiva. To je prvi od mnogih koraka kvalitetne i sigurne povrtlarske proizvodnje.

Jačanje biljaka biostimulatorima

Da bi djelomično osigurali uzgoj povrća na otvorenom u ovom dijelu godine, osim osiguravanja kvalitetnog tla za uzgoj kultura kao što su salata i kupusnjače koje se uzgajaju iz presadnica, moguće je sadnju provesti na podignute gredice koje se dodatno pokriju crnom malč folijom te tako postižemo brže i bolje zagrijavanje površinskog sloja tla, a ujedno sprečavamo rast korova.

Nakon presađivanja na otvoreno, važno je provesti adekvatnu zaštitu od bolesti, ali i ojačati samu biljku kako bi bila što otpornija. Preporuka nakon presađivanja presadnica je da se zaliju kombinacijom preparata Rhyzo (1 kg/ha) i Bombardier (5 l/ha).

Rhyzo je biostimulator na bazi aminokiselina i lakopristupačnog fosfora koji potiče rast i daljnji razvoj korijena, dok je Bombardier poznati preparat na bazi aminokiselina te huminske i fulvinske kiseline koji potiče prirodni odgovor biljke na stres čime ona postaje otpornija i kvalitetnije podnosi čitav period rasta i razvoja te pozitivno djeluje i na mikrobiološku aktivnost tla.

Osim putem navodnjavanja, odnosno zalijevanja taj se preparat može primijeniti i folijarno tijekom cijele vegetacije u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu bilja u dozi od 2 – 3 l/ha.

Koje fungicide koristiti?

Također, potrebno je osigurati i adekvatnu zaštitu od bolesti stoga je preporuka u ranim fazama primijeniti fungicid Cuprablau Z 35 WG čija doza ovisi o kulturi u kojoj se primjenjuje, ali za navedene kulture, salatu i kupusnjače, kreće se u rasponu od 0,66 – 1,5 kg/ha.

Porastom temperatura, biljke kreću s aktivnim vegetativnim rastom, uvjeti za razvoj uzročnika bolesti su sve povoljniji te se preporučuje primijeniti Armetil 25. Ovaj fungicid sadrži aktivnu tvari metalaksil koji je pravi sistemik te se kreće u biljci i pruža kvalitetnu i potpunu zaštitu. Ukoliko se primjenjuje samo on doza primjene je 0,8 kg/ha.

Međutim, preporuka je primjene, kod salate, to sredstvo primijeniti u kombinaciji s kontaktnim fungicidom Polyram DF u dozi 1,2 kg/ha. Ako se primjenjuje u kombinaciji s njime doza primjene Armetila 25 je 0,4 kg/ha.

Primjenom kombinacije dvaju navedenih fungicida ra različitim mehanizmima djelovanja, postiže se potpuna zaštita protiv plamenjače. Također, za suzbijanje plamenjače na salati i kupusnjačama može se primijeniti i fungicid Orvego u dozi 0,8 l/ha.

Važna je preventivna zaštita

Tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja pa sve do berbe, potreban je konstantan monitoring. Da bi se provela kvalitetna i adekvatna zaštita od uzročnika bolesti, tretman je potrebno provoditi uvijek i isključivo preventivno prije nego je nastupila infekcija, a svakako prije pojave simptoma.

Za lakše praćenje pojave štetnika koji se suzbijaju tek kada se pojave, preporuka je postavljanje žutih ploča koje omogućuju da na temelju ulova jedinki odredimo njihovu brojnost te odredimo idealne termine za njihovo suzbijanje.

U ovom slučaju se to odnosi na kupusovu muhu koja predstavlja jednog od značajnijih štetnika kupusnjača i može dovesti do uništenja cijelog nasada. Štetu čine ličinke koje se naseljavaju u korijenu biljke uslijed čega dolazi do propadanja cijele biljke.

Ukoliko je napadnuta mlada biljka ona u potpunosti propada, a ako je napadnuta kasnije u vegetaciji ne formira glavu ili ona ostaje mekana i kao takva nije pogodna za konzumaciju.

Potapanje presadnica

Za suzbijanje navedenog štetnika preporuka je prije sadnje potapanje presadnica u otopinu insekticida na osnovi djelatne tvari spinosad. Tijekom vegetacije, naravno uz praćenje pojave štetnika, za suzbijanje kupusovog moljca, gusjenice kupusnog bijelca, sovica potrebno je primijeniti insekticid Rotor Super na osnovi aktivne tvari deltametrin u dozi 0,3 – 0,5 l/ha ili insekticid Alverde aktivne tvari metaflumizon u dozi 1 l/ha.

Bitno je tijekom cijele vegetacije održavati zdravlje biljke na određenoj razini kako bi i sama bila sposobna u određenoj mjeri oduprijeti se uzročnicima bolesti i štetnicima. Važno je i održavanje pH tla u rasponu od 6 do 7 jer tako ima dostupna sva hraniva za rast i razvoj te stvaramo preduvjete kojima sprečavamo razvoj još jedne značajne bolesti kupusa – kupusne kile. Ona uzrokuje hipertrofiju tkiva korijena te on gubi svoju funkciju i dolazi do propadanja biljke. Jedna od mjera sprječavanja bolesti je i poštivanje plodoreda od minimalno tri godine.

Naime, za uzgoj povrća u ovom ranoproljetnom periodu potrebno je osigurati uvjete kako bi se dodatno spriječio utjecaj niskih temperatura, pokrivanjem nasada agrotekstilom, uz provođenje potrebnih agrotehničkim mjera za postizanje kvalitetnog i dostatnog prinosa.