VIDEO | Američki invazivni rak hara Neretvom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Invazivni američki plavi rak razmnožio se na ušću Neretve i počeo malim ribarima uništavati ulov i vrše, piše HRT.

Zbog toga je Odjel za marikulturu Sveučilišta u Dubrovniku pokrenuo projekt kojim će istražiti kako komercijalizirati lov na plavog raka, s obzirom na to da mu je meso prava delicija.

Laguna Parila na ušću Neretve bila je jedno od najbogatijih ribolovnih područja u neretvanskom kraju. Mali ribari su ogorčeni, uzrok vide u plavom raku.

''Ovoga ciplića što ni mačka neće on presiječe popola i za pet sekundi njega nema, on ga pojede'', objašnjava iskusni ribič Grgo Pramać.

Slobodan Glamuzina, ističe kako poslije njegovog kasapljenja i ribe i vrše ima samo gubitak.

Ličinke plavog raka u pločanski su akvatorij najvjerojatnije došle balastnim vodama brodova i vrlo brzo se razmnožile na području ušća Neretve.

''Dvije su glavne metode borbe protiv tih invazivnih vrsta, ne samo njega i biljaka i životinja. Prva je dakle sanitarni izlov koji se temelji na tome da izvučemo iz prirode što više plavoga raka kod tih životinja invazivnih i da ih uništimo, objašnjava Branko Glamuzina, profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku. Tipičan primjer je ambrozija u Slavoniji. Drugi način je da invazivne vrste shvatimo kao novi resurs'', dodaje Branko Glamuzina, piše HRT.

Protiv američkog raka najlakše se boriti uz pomoć Amerikanaca. Upravo zbog toga profesor Glamuzina za svojeg je prvog pomoćnika u projektu izabrao prezimenjaka povratnika iz Amerike.

''U Americi je ovako način  lovljenja rakova po kojim sam ja nabavio ovu žicu i jednu iz Amerike ovakvu vršu gotovu i po njoj sam napravio ove druge'', navodi Stanko Glamuzina.

Tako je jedanaest pravih američkih vrša od čelične žice obložene plastikom raspoređeno po laguni u kojoj se miješaju riječna i morska voda.

Branko Glamuzina otkriva kako tri puta tjedno pregledavaju vrše i onda broje ulov te naprave strukturu populacije po veličinama, po spolu i određuju kakva je komercijalna vrijednost pojedinog ulova, objavio je HRT.

30-ak kilograma ulovljenih rakova ne bi donijelo osobitu zaradu. No s više vrša, smatra profesor Glamuzina, moglo bi se pristojno zaraditi.