VIDEO | Sela pusta, nestaju proizvođači hrane

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, poljoprivrednici se užurbano pripremaju za proljetnu sjetvu. Međutim, svaka nova sezona donosi iste probleme.

Sjetva je sve skuplja, a poljoprivrednika sve manje. Prema podacima pojedinih udruženja, u Semberiji je tijekom osam godina od poljoprivrede odustalo 10 tisuća poljoprivrednika, javlja BHRT.

Mnogi se pitaju - Tko će proizvoditi hranu?

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, ove godine planirana je sjetva na oko 32 000 hektara.

"Najdominantnija kultura je kukuruz, zatim povrće, soja. Imamo u odnosu na prošlu godinu kada je u pitanju kukuruz nešto manje površine“, navodi Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Bijeljine.

Pored visoke cijene koja iz godine u godinu tjera ljude od njiva, sela su suočena sa masovnim odlaskom stanovništva, posebno mladih.

"Neće imati tko da radi ovaj posao, ovo su ostale srednje generacije ljudi, starijih što ima da pripomogne, ali mlađe generacije nema“, navodi poljoprivrednik Milenko Nikolić.

Savo Bakajlić iz Udruge poljoprivrednika Semberije i Majevice, navodi: "Mi ako ne posijemo, nećemo imati šta da požanejmo, to znači udar i na proračun i sve ostalo. Vidite da cijene divljaju, zašto zato što je u Semberiji 10 000 proizvođača ugašeno."

Potrebna podrška

Mladima na selu je neophodna podrška i veće prepoznavanje od strane nadležnih, smatra 24 godišnji Miodrag Lazić, koji je nakon završetka poljoprivrednog fakulteta, nastavio posao na obiteljskom gazdinstvu.

"U mom selu imaju još samo dva momka koji se bave poljoprivredom, mada i oni razmišljaju šta da rade, država pomaže ali mogli bi da izdvoje nas ispod 30 godina, ja imam i sina i njega ću savjetovati da ostane na selu, ali moram mu osigurati neku priču'', navodi Lazić.

Izazova za mlade na selu je mnogo, ali perspektive itekako ima, kaže Miodrag.

"Najljepše je to što si slobodan, što možeš sam organizirati svoje vrijeme, nitko te ne uvjetuje osim prirode", dodaje.

Sa oko 60% stanovništva koje živi i radi na selu Bosna i Hercegovina, uz Finsku i Irsku, spada u jednu od najruralnijih zemalja u Europi. Ako je suditi po statistici odlaska stanovništva, ta titula nam polako izmiče i mijenja se titulom zemlje staraca.