Vrijedne pčele su još vrijednije tijekom COVID-19 pandemije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvostruka potražnja za proizvodima od meda i mjere suzbijanja pandemije donose izazove koje pčelari prevazilaze.

''Nakon izbijanja pandemije primijetili smo znatan porast opće svijesti o važnosti zdravog načina života i potrebi da se ojača imunitet. Tijekom zadnje dva tjedna ožujka, potražnja za medom i drugim pčelarskim proizvodima se udvostručila u poređenju sa istim razdobljem prošle godine'', kaže Amina Muharemagić iz Tuzle.

Goran Mirjanić iz Gradiške se slaže.

''U jednom momentu smo bili u stanju prodati sav med koji imamo. Problem je u tome što je 2019. bila loša godina za proizvodnju meda, te su nam se zalihe počele smanjivati.''

Izazovi i načini da se oni prevaziđu

Amina vodi BeeMed, koji otkupljuje, pakuje i prodaje proizvode za više od 140 farmera iz cijele Bosne i Hercegovine. Goran vodi Košnicu koja plasira repromaterijal za pčelarstvo i također proizvodi svoj i sakuplja med od nekih 50 pčelara iz sjeverne Bosne u blizini granice sa Hrvatskom.

''Naši najveći problemi su bili smanjena mogućnost kretanja i niska razina zaliha meda i ambalaže'', kaže Amina.

''Nismo bili spremni za pandemiju. Kao prvo, mjere prevencije su onemogućile kretanje mnogim farmerima i pčelarima starijim od 65 godina. A kao drugo, kako je potražnja naglo skočila počeli smo ograničavati količine koje dostavljamo kako bi zadovoljili potrebe što većeg broja klijenata.''
Goranu je problem bio to što mu se gotovo zaustavila direktna prodaja pčelarske opreme i pribora klijentima iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, što čini 70 odsto njegovog poslovanja.

''Posla nam je ostalo tek toliko da preživimo'', kazao je on.

Oboje su prebrodili ovu situaciju. ''Nakon prvobitnog šoka, mi smo se regrupisali. Neke od mjera su izmijenjene kako bi farmerima i pčelarima bilo omogućeno da obavljaju svoje aktivnosti, a mi smo im počeli ići u posjetu kako bi preuzeli njihove proizvode i sirovine. Uz malo vremena i potrage na tržištu uspjeli smo nabaviti i ambalažu koja nam je bila potrebna za pakovanje i prodaju naših proizvoda'', objašnjava Amina.

Goran je svoj fokus preusmjerio na pčelarstvo. On se vratio radu sa košnicama, dok su se njegova djeca i supruga okrenuli online promociji i prodaji meda i drugih pčelinjih proizvoda.

''Zadovoljan sam našom prodajom preko Facebook-a'', kaže on.

Najpozitivniji ljudi

Amina i Goran dodaju da su tijekom krize sa koronavirusom pčelari najpozitivniji ljudi. Amina nadalje naglašava da je pčelarstvo ''najbolja stvar kojom se ovih dana možete baviti. To znači da ste u prirodi, podrazumijeva socijalno distanciranje, a svi pčelinji proizvodi kao što je med, matična mliječ, propolis jako zdravi i dobri za poboljšanje imuniteta.''

COVID-19 pandemijana kraju ipak nije utjecala na rad pčelara u Bosni i Hercegovini, i čini sa da su oni još vrijedniji i zauzetiji dok se nose sa izazovima poslovanja tijekom pandemije. Inicijalni skok potražnje za medom se normalizirao u drugoj polovini travnja i sada prati ustaljenu krivulju. Ona počinje rasti u listopadu a spušta se krajem travnja, taman na vrijeme da se proizvedu nove količine meda od svibnja do rujna.

Sweden/USAID FARMA II projekt je podržao i BeeMed i Košnicu u uspostavljanju i razvoju poslovanja. Projekt im je pomogao u nabavci opreme neophodne za proširenje proizvodnje i širenje mreže kooperanata, u razvoju brendova (BeeMed i Med Medeni), i u promociji njihovih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu te online.