ŽZH za poticaje u poljoprivredi i ruralni razvoj izdvaja 2,2 milijuna maraka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku Vlada Zapadnohercegovačke županije u proračunu za ovu godinu izdvaja više od dva milijuna konvertibilnih maraka, piše Večernji list.

Kako se navodi u odluci o donošenju programa utroška sredstava Tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku, utvrđenih proračunom Zapadnohercegovačke županije za 2023. godinu, iznos na koji ove godine mogu računati poljoprivrednici, stočari, pčelari… iz ove županije je 2,200.000 KM. Od navedenog iznosa, 792.000 KM planirano je za biljnu proizvodnju, 638.000 KM za animalnu, ostale vrste potpora 396.000 KM…

Potpora domaćoj proizvodnji

Svrha ovog programa je nastaviti potporu prioritetnim mjerama novčanih potpora u okviru raspoloživog proračuna kako bi se osigurao kontinuirani tijek isplate potpora po modelu potpora proizvodnjama i modelu ostalih vrsta potpora te kako bi se nastavili započeti i otvorili novi procesi u poljoprivrednom sektoru i ruralnom razvitku, a u cilju zadovoljavanja potreba domaćeg tržišta vlastitim proizvodima, stabilizacije tržišta poljoprivrednim proizvodima, smanjenja uvoza i stvaranja pretpostavki za izvoz.

Također, cilj ovog programa je stvaranje tržišno orijentiranih proizvođača, održavanje postojećih kapaciteta u poljoprivredi, kao i povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje te opskrbljivanje prehrambene industrije sirovinama. Tako Vlada Zapadnohercegovačke županije nastoji povećati sjetvene površine i privođenje kulturi neobrađenog obradivog poljoprivrednog zemljišta te povećati zapošljavanje i smanjiti stopu nezaposlenosti.

Kako bi ostvarili pravo na ovaj poticaj, klijenti trebaju biti upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava odnosno registar klijenata u skladu sa Zakonom o poljoprivredi, imati prebivalište ili sjedište na području Zapadnohercegovačke županije te ostvarivati proizvodnju na području županije. Osim navedenih općih kriterija, klijenti moraju ispunjavati i posebne kriterije koji su propisani za svaki model potpore.

Razne potpore

Kada je riječ o animalnoj proizvodnji, potpore se odnose na uzgoj muznih krava za proizvodnju svježeg mlijeka (klijenti koji posjeduju minimalno 4 muzne krave i imaju zaposlenog minimalno jednog djelatnika), zatim držanje pčelinjih društava (klijenti koji imaju najmanje 30 do najviše 150 pčelinjih društava), držanje koka nesilica (klijenti koji drže u uzgoju minimalno 5000 komada koka nesilica), uzgoj brojlera (klijenti koji uzgoje i prodaju najmanje 5000 do najviše 20.000 komada brojlera), proizvodnju jednodnevnih pilića (klijenti koji proizvedu i prodaju najmanje 100.000 do najviše 300.000 komada jednodnevnih pilića), proizvodnju svježeg ovčjeg i kozjeg mlijeka (potporu ostvaruju klijenti koji su u sustavu otkupa/prodaje mlijeka na federalnoj razini), uzgoj rasplodnih krmača (klijenti koji posjeduju minimalno 5 do maksimalno 25 krmača), uzgoj rasplodnih ovaca/koza (potporu ostvaruju klijenti koji imaju minimalno 50 ovaca odnosno 25 koza i koji nisu u sustavu potpora za mlijeko), navodi se u odluci.

Pod biljnu proizvodnju spada proizvodnja povrća u svježem stanju i proizvodnja u plastenicima/staklenicima. Proizvodnja povrća u svježem stanju obuhvaća proizvodnju krumpira, crvenog luka i češnjaka, rajčice, kupusnjača, paprike, krastavca, graha, lubenice, dinje, mrkve, blitve i cikle.

Minimalno zasađena površina povrća treba biti jedan hektar. Županija potiče i sadnju krumpira, a minimalna poticana proizvodnja u plastenicima/staklenicima je 500 m2. U okviru modela kapitalnih ulaganja potiče se podizanje nasada lješnjaka, masline, smokve i vinove loze, izgradnja novih plastenika te nabava mehanizacije.

U okviru ostalih vrsta novčanih potpora potiču se projekti vezani uz oblast poljoprivrede, organizacije i udruge koje su u funkciji razvoja poljoprivrede na području županije, kao i subvencioniranje osiguranja.