50 posto mladih u BiH želi pokrenuti vlastiti biznis, ali za to nema mogućnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Oko 50 posto mladih ljudi voljno je pokrenuti vlastiti biznis, ali kažu da nemaju mogućnosti za to. S druge strane oko 13 posto je već poduzelo neke aktivnosti na pokretanju vlastitog biznisa što je zaista ohrabrujući podatak", kazala je okupljenim novinarima voditeljica Odjela za ekonomski razvoj u Institutu za razvoj mladih KULT Ajka Rovčanin.

Podaci su to istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT provedenog na reprezentativnom uzorku o čijim će rezultatima biti govoreno na Okruglom stolu "Umrežavanjem do održivosti biznisa mladih" koji se održava u utorak u Hotelu Mostar.

Platforma za dijalog 

Kako ističe Rovčanin, ovaj okrugli stol bitan je kao platforma za dijalog s poduzetnicima u BiH te razmjeni znanja, iskustva i ideja.

"Ovi podaci nam govore da mlade ljude treba podržati i treba im pomoći u kretanju u poduzetnički svijet, a isto tako pitali smo ih što im je potrebno. Oko 50 posto njih kažu da je to financijska podrška, a na drugom mjestu s oko 16 posto je stručna ili mentorska podrška u vođenju tih biznisa", naglasila je Rovčanin.

Ona naglašava kako su institucije vlasti te koje trebaju preuzeti odgovornost, sistemski rješavati pitanja koja muče poduzetnike te prepoznati potencijal mladih ljudi.

"Naša istraživanja u programima koje mi radimo jesu da oko 70 posto biznisa opstane nakon prve godine poslovanja ako ste im u toj godini poslovanja zaista pružili neku vrstu podrške. Jako je važno ne ostaviti ih same nakon registriranje pokretanja nego biti podrška na tom putu kada se krenu suočavati s poteškoćama kako bi taj biznis rastao i postao dugoročno održiv", istaknula je Rovčanin.

Njezino mišljenje dijeli i direktorica kompanije MAMA media d.o.o. Tajma Tanović Smajović koja ističe kako je poslovanje teško za nove poduzetnike.

Administracija kao najveća prepreka

"Porezi su jako veliki odmah na početku te doprinosi koje morate plaćati. Određene države daju do godinu dana da se porezi ne plaćaju, a u našoj državi je to pod moranje te odmah na početku osjetite tu teškoću", navodi Tanović Smajović.

Ističe kako je pokretanje biznisa iznimno zahtjevno, no postoje institucije poput Instituta za razvoj mladih KULT koji pomažu mladima da "odmah na početku bolje startaju i osjete da nisu sami".

"Kada premašite taj strah i kada napravite prvi korak onda sve ide zajedno s vama", tvrdi Tanović Smajović te naglašava kako je administracija najveći problem i prepreka mladih poduzetnika u BiH.

Svoju sreću u poduzetničkim vodama okušala je i Čapljinka Josipa Čoko koja je pokrenula "Kreativni kutak" koji nudi edukacije za mlade te neformalno obrazovanje. Nakon što je prebrodila prvotni strah od prihvaćanja Čoko je uspjela stvoriti jednu uspješnu poduzetničku priču koja traje već godinu dana.

"U početku mi je bilo najteže shvatiti kako napraviti balans između efikasnosti i efektivnosti. Hoću li da snizim troškove, a da napravim neku dobit te ostati konkurentna na tržištu te ponuditi nešto novo i drukčije. To je najveći izazov. Problem je i nizak standard naših građana kao i siva ekonomija. Jednostavno se moraš nametnuti da budeš konkurentan", istaknula je Čoko.

Čapljina kao primjer 

Da je Grad Čapljina 'plodno tlo' za pokretanje malih biznisa i OPG-ova potvrđuje i Julijana Mikulić Jurković iz ureda gradonačelnika Grada Čapljine.

"Grad Čapljina je prije četiri godine krenuo zajedno sa Svjetskom bankom u razvoj dugoročnog projekta koji se zove 'Life' koji obuhvaća sve sfere koje se odnose na građane, mlade poduzetnike i javne ustanove. Kroz taj projekt smo osmislili niz olakšica koje se tiču ne samo ovjere dokumenta već i jednostavnosti, jednostavno pojednostavljenja otvaranja malih biznisa. u Gradu Čapljina za pokretanje vlastitog obrta vam je potrebno 50 KM", ističe Mikulić Jurković.

Kako navodi, jedan je to od razloga zašto gubitak poslova u pandemiji nije u tolikoj mjeri pogodio Grad Čapljinu kao druge dijelove BiH.

"U jeku pandemije koronavirusa kada su ljudi gubili poslove i kada smo imali stravične brojke nezaposlenih u Gradu Čapljini nije zabilježen gubitak poslova upravo zato što su se ljudi okrenuli pokretanju vlastitih malih obrta jednako kao i pokretanju OPG. Prije četiri godine je Čapljina imala oko 206 OPG-ova, danas ih ima preko 2.000", naglasila je Mikulić Jurković.

Podsjetimo, Okrugli stol "Umrežavanjem do održivosti biznisa mladih" održava se u utorak u Hotelu Mostar, a dio je inicijative "Networking Young Entrepreneurs" unutar projekta EU4Business koji financiraju Europska unija i Vlada SR Njemačke.