Iskorištene prilike
Anina pozitivna priča: Samo sam se odvažila pokucati na vrata na koja te uče da ne kucaš
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Otvaranje pregovora između Bosne i Hercegovine i Europske unije predstavlja značajan korak prema europskim integracijama, nudeći i niz potencijalnih prilika za vlasti da kreiraju bolje uvjete za mlade u našoj zemlji.
Jednu od takvih prilika, u stvari više njih, iskoristila je i Ana Mihaljević Peraić, mlada poduzetnica iz susjedne Hrvatske s bh korijenima. Pozitivna priča u kojoj je, kako govori za Bljesak.info, potpora raznih EU programa odigrala ključnu ulogu na njezinom poslovnom putu, primjer je i mladima u BiH da je vrijeme čekanja završeno, te da treba uzeti stvari u svoje ruke.
Imala je jasnu viziju
''Europska unija je igrala ključnu ulogu u mom poslovnom putu. Zahvaljujući EU, otišla sam na Erasmus razmjenu u Njemačku i kasnije se preselila u Prag, u ruci noseći samo diplomu i osobnu - sve zahvaljući otvorenim granicama.
Također, dobila sam novčanu potporu od oko 7 tisuća eura za pokretanje vlastitog biznisa, odnosno obrta u Hrvatskoj. Ta sredstva su mi omogućila da se prve dvije godine ne brinem o doprinosima i porezima te da si kupim potrebnu opremu poput laptopa. Kao netko tko je od studentskih dana koristio benefite EU gdje god je stigao, nisam imala dvojbi oko otvaranja obrta, što se pokazalo kao odlična odluka'', govori Ana, danas uspješna freelancerica i vlasnica agencije za digitalni marketing.
Na ideju o radu za sebe došla je zahvaljujući okruženju punom ljudi koji su radili sami za sebe. Imala je jasnu viziju – željela je uzeti laptop u ruke i putovati.
''Bilo to kod svojih u BiH ili po svijetu. Željela sam da utorkom ujutro mogu sjesti u auto i popodne biti negdje drugo. EU je pružala razne mogućnosti, a istražila sam sve što je bilo dostupno. Od velike pomoći je tu i Plavi Ured koji stvarno ima puno informacija - sve besplatne. Dobila sam potrebne informacije o potpori, napisala poslovni plan i prijavila se za potporu za samozapošljavanje. Nakon koji mjesec i puno birokracija - sredstva su bila na računu. Zapravo je sve bilo prilično lako'', priča nam o svojim početcima.
Anin primjer, iako iz susjedne zemlje koja je danas i članica EU, potvrđuje da i mladi u BiH ne trebaju sami čekati da im netko ponudi projekte i mjestu u cjelokupnom procesu EU integracija.
O našoj spremnosti suočavanja s izazovima koji su pred nama, govori i predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković, navodeći da je i naša poslovna zajednica spremna za poslovanje s Europskom unijom.
BiH vidljiva koliko naši ljudi to žele
''BiH je trenutno vidljiva onoliko koliko naši ljudi iz BiH žele da ona bude vidljiva'', rekao je to Vuković u razgovoru za Fenu.
''Kad prezentirate situaciju u BiH, kad prezentirate njeno okruženje, niz međunarodnih bilateralnih, multilateralnih, poslovnih sporazuma, kad prezentirate naše uvozne i izvozne potencijale, razvoj naše infrastrukture, mi dolazimo na tu mapu vrlo vidljivih'', pojašnjava Vuković.
Ocijenio je da je spremnost kompanija jako velika, napominjući da su to ljudi koji već posluju s Europskom zajednicom.
''Oni su svoje poslovanje prilagodili europskom tržištu već odavno, jer ne bi tamo mogli opstajati niz godina. Imamo kompanije koje su prerasle granice regije, pa čak su na europskim razinama u vrhu'', kazao je Vuković dodavši kako bi institucije vlasti u BiH trebale stvarati pozitivan politički, a posljedično tome i poslovni ambijent.
Mnoštvo je projekata i prilika koje su u BiH već na raspolaganju, pogotovo studentima obzirom da su sveučilišta u našoj zemlji uveliko u Erasmus+ mreži koja im omogućava studentske razmjene s nekim od najboljih europskih sveučilišta.
''Danas imamo nevjerojatne prilike u odnosu na prije 20 ili 30 godina, i šteta je ne iskoristiti ih. Svakome tko ima 18 godina i misli da si je izborom faksa odredio život do kraja - NIJE. Toliko nam je znanja dostupno online i globalizacija nam je donijela toliko prilika kojih prije nije bilo. Fakultet zapravo nema nikakve veze i ako ga i niste završili - to vas ne definira. To je jedno divno razdoblje u životu svake mlade osobe ali nije vam potrebna diploma da budete uspješni'', govori Ana.
Straha nije bilo
Njezin savjet mladima je da se da se odvaže i iskoriste mogućnost života u EU, pritom ne misli samo na Njemačku nego i ostale države.
''Odgovorno tvrdim da mog posla danas ne bi bilo da se nisam preselila u tako poduzetno okruženje kakav je Prag. Ja sam zahvalna na tri godine provedene u Pragu gdje sam stekla znanje i naučila što znači balans između posla i privatnog života'', dodaje.
Na naš upit je li bilo straha upustiti se u ovakvu poslovnu avanturu navodi kako se nije previše bojala jer je vrlo organizirana osoba koja zna planirati svoje budžete i istražiti sve prije nego što se upusti u nešto.
''Znala sam da posla ima i vjerovala sam u svoje sposobnosti. Reakcije okoline su uglavnom bile neutralne, osim što su se neki čudili što sam se vratila u Hrvatsku. Mnogi povratak vide kao neuspjeh, ali ja ga vidim kao uspjeh jer koristim ono što EU nudi. Moja obitelj je već bila naviknuta na moje nekonvencionalne poteze, poput odlaska na Erasmus, putovanja s ruksakom po svijetu ili prolongiranja fakulteta radi odlaska na Work and Travel program u Ameriku tako da ih malo toga može iznenaditi kad sam ja pitanju'', objašnjava.
Navodi kako EU nudi mnogo programa i potpora, uključujući one za samozapošljavanje, što je svakako mogućnost za pokretanje vlastitog biznisa.
''Mladi trebaju istraživati, povezivati se i putovati: postoje programi Erasmus razmjene za studente ali i za one koji nisu studenti. Moj primjer nije ništa posebno niti sam ja nešto posebno. Ja sam se samo odvažila pokucati na vrata na koja te uče da ne kucaš'', zaključuje u razgovoru za Bljesak.info ova vizionarka i pokretačica malog obrta.
Programi EU dostupni BiH
Cilj programa Europske unije (ranije poznati kao programi Zajednice) je pružanje podrške politikama Europske unije, te unapređenje suradnje između država članica EU i njihovih građana u različitim oblastima: kulturi, znanosti, zaštiti okoline, poduzetništvu, potrošačkoj politici, obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu, fiskalnoj i carinskoj politici, itd.
Sudjelovanje zemalja zapadnog Balkana u programima EU regulirano je okvirnim sporazumima o općim načelima sudjelovanja pojedine zemlje u programima EU. Stupanjem na snagu Okvirnog sporazuma o općim načelima sudjelovanja Bosne i Hercegovine u programima Zajednice od siječnja 2007. godine, Bosni Hercegovini je otvorena mogućnost pristupanja pojedinim programima.
Više detalja o programima potražite ovdje.