BiH godišnje gubi milijardu KM zbog crnog tržišta duhanskih proizvoda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Legalno tržište duhanskih proizvoda je od 2010. do 2020. godine smanjeno za više od 56 posto. Gubici u punjenju proračuna mjere se stotinama milijuna maraka.

Ipak, trošarine na duhan su sve veće što izravno utječe formiranje cijena. Domaća duhanska industrija gotovo i ne postoji, a udio domaćih proizvođača na tržištu je zanemariv.

Zbog crnog tržišta svi su na gubitku osim krijumčara Prošle godine službenici Uprave za neizravno oporezivanje BiH zaplijenili su cigarete i duhan u vrijednosti većoj od 2,5 milijuna maraka.

Što se tiče samih aktivnosti u ovoj 2021. godini također je proveden određeni broj akcija, ali zadnja akcija gdje smo imali praktično spriječen pokušaj krijumčarenja cigareta u vrijednosti od milijun i 608 maraka je najznačajnija zapljena koju su naši službenici uradili, ističe za BHT glasnogovornik UNO BiH Ratko Kovačević.

Neusklađenost trošarina sa standardom života, kažu ekonomisti, dovela je do toga da tvornice duhana u BiH ili su ugašene, poput onih u Mostaru i Banja Luci, ili veoma malo proizvode poput Tvornice duhana Sarajevo. Prodaja na crno onemogućila je plasman domaćih duhanskih proizvoda.

Tako da smo mi ovdje prinuđeni boriti se, ali mi smo praktično na samom izdisaju i vrlo vjerovatno da će ova proizvodnja duhana u Bosni i Hercegovini vrlo brzo isčeznuti… Ovdje ima ona narodna izreka koja kaže, da bi krava dala više mlijeka treba je nahraniti, a ne tući, kaže Svetozar Mihajlović, suvlasnik poduzeća Duhan Bijeljina.

Vrijednost kutije cigareta s markicom koja košta 5 maraka, zapravo je pola marke, jer se 4,5 marke odnose na trošarine i PDV. Svake godine Bosna i Hercegovina, radi razvijenog crnog tržista, gubi jednu milijardu maraka.

Za razliku od zemalja Europske unije, u Bosni i Hercegovini novac od trošarina se ne koristi za ulaganje u zdravstvo već za popunjavanje proračunskih rupa.

Taj novac, pošto su u pitanju trošarine, prema trenutno važećim zakonima ide u tekuću proračunsku potrošnju. Ono što zagovaram godinama zaista je da se barem dio novca od prikupljenih trošarina na duhan usmjerava u zdravstveni sektor, u liječenje teško oboljelih naših građana da ne moramo više koristiti te telefonske pozive i na taj način skupljati novac, ali zaista koristi su višestruke, naglašava ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

S obzirom na veliko trošarinsko opterećenje koje je najveće u Europi prema kupovnoj snazi stanovništva, ilegalno tržište je postalo unosan biznis od kojeg profitira nekolicina dok su na gubitku država i građani, zaključuje državna televizija.