BiH uvozila vodu iz Sjeverne Koreje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Više od 205 milijuna maraka BiH je izdvojila za kupovinu vode iz uvoza u prvih osam mjeseci ove godine. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, zaključno s kolovozom, uvezli smo gotovo 166,6 milijuna litara vode.

Vode, uključujući prirodne ili vještačke mineralne, kao i gazirane vode bez šećera, platili smo blizu 26,65 milijuna KM, a vode, mineralne i gazirane s dodatim šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje i aromatizaciju čak 178,4 milijuna maraka, javlja BL portal.

Najveće količine stigle su iz susjedstva, Srbije i Hrvatske, zatim Mađarske i Slovenije, ali građani BiH piju i vodu iz Italije, Turske, Njemačke, Poljske, Češke, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Kosova, Norveške, Belgije, Grčke, čak i iz SAD, Litvanije, Estonije, Portugala, Egipta, Južne i Sjeverne Koreje…

Put do BiH pronašle su i manje količine iz Moldavije, Tajlanda, Vijetnama, Kine, Japana, Libana ili Brazila.

Trend u vezi s uvozom vode višestruki je pokazatelj našeg neznanja, a što u praksi znači kupovina domaćih proizvoda, ali i loš odnos prema domaćoj ekonomiji, objašnjava za ''Dnevni avaz'' profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain.

''Na ovaj način isijavamo naivnost i ekonomsku nepismenost. Nemam ništa protiv uvoza, svega, ali moramo znati kako se cijeli svijet, koji je razumniji, pametniji i koji više voli svoju ekonomiju nego što mi volimo svoju, odnosi prema vlastitim, a kako prema uvoznim robama i uslugama. Umjesto da masovno koristimo ono čega imamo u izobilju očito je da se više oslanjamo na uvoz'', dodaje prof. dr Šain.

Pojašnjava da moramo biti svjesni šta se sve nalazi u cijeni domaćeg proizvoda i da njegovom kupovinom izravno utječemo na rast prihoda, ali i rashoda u smislu većih izdataka za obrazovanje, zdravstvo, sigurnost, infrastrukturu… Istovremeno, pomažemo domaćoj ekonomiji, utječemo na rast zaposlenosti, te na kraju cijelog lanca praktično pomažemo samima sebi.

Ovako, izdvajanjem milijardi za vodu i hranu iz uvoza, umjesto vlastite gradimo tuđe, uglavnom ekonomije drugih država.

“Mi, ustvari, ne znamo što znači ekonomski patriotizam, kao dokaz ljubavi prema svojoj državi i domovini”, kaže prof. dr Željko Šain.

Zaključuje da BiH ima potencijal da od uvoznika postane veliki izvoznik vode, posebno u prijateljske arapske zemlje, koje su i prije rata pokazivale interes.

“Ovako ispadamo naivni i smiješni pred onima koji nam to dovoze ovdje, jer svi u svijetu najviše cijene svoje, dok mi izgleda više cijenimo tuđe. Na tome moramo poraditi od vrtića do staračkih domova”, ističe prof. dr Željko Šain.