Cijela općina iz BiH se zaposlila u Sloveniji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stanovništvo koje broji cijela omanja općina u BiH zaposlilo se prošle godine u Sloveniji. Može se to zaključiti na osnovu brojki iz Prednacrta izvještaja o radu Agencije za rad i zapošljavanje BiH za 2023.

Među aktivnostima ove agencije, kako se navodi, istaknula se i realizacija Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Slovenije o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji, gdje je, kako se dodaje, u 2023. godini realizirano 8.020 oglasa i radne dozvole dobilo i počelo raditi 12.099 državljana BiH.

Primjera radi, prema rezultatima popisa provedenog 2013. godine, brojne općine imale su tada približan broj, a danas vjerovatno i manje stanovnika. Tako je Vlasenica imala 11.467, Milići 11.441, Sokolac 12.021, a Kladanj 12.348 stanovnika.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da ljudi migriraju iz BiH iz više razloga, s tim što to nije isključivo teza "trbuhom za kruhom".

Atmosfera straha

"Imamo iz godine u godinu atmosferu straha, odnosno neuređene političke i međuljudske, međunacionalne odnose, stalno imamo politiku vraćanja u neka nemirna vremena, a imamo i to da je BiH danas u suvremenom društvu pod nekom vrstom aneksije", naveo je Vasić, te dodao da su tu i stalne tenzije.

To su sve, dodao je, neki od psihosocijalnih razloga zbog kojih ljudi odlaze i ne odlučuju se da u BiH formiraju obitelji.

"Odlaze u razvijene države zbog ekonomije, ali i atmosfere straha. Dakle, veliki broj ljudi odlazi zbog mirnijeg života, ne samo u ekonomskom, nego i socijalnom smislu. Ako nešto dobro radite, biti ćete nagrađeni, a ako loše radite, biti ćete kažnjeni. Ovdje u BiH je obrnuto, ako ste uspješni u koruptivnim djelima i radnjama, biti ćete nagrađani, a ako ste odličan student i uspješan mlad čovjek, dobit ćete kartu u jednom pravcu za neku treću državu. To je naša realnost i ne vidim da će se to promijeniti", naveo je Vasić za Nezavisne novine.

Demograf Aleksandar Majić kaže da, ako pogledamo teoriju migracija, one su najčešće uzrokovane zbog zaposlenja, odnosno bolje plaće, ali i školovanja i slično.

Tko najviše odlazi?

"Znamo svi da je Slovenija na mnogo većem stupnju ekonomskog razvoja u odnosu na BiH, a slična je situacija i sa Austrijom i Njemačkom. Te zemlje uvoze radnu snagu sa ovih prostora. Bi li ti ljudi ostali da su imali veće plaće? Ja pretpostavljam da bi, ali to bismo mogli saznati ako bismo proveli istraživane i pitali te ljude", rekao je Majić za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, u tri spomenute europske države posebno odlaze ljudi iz zapadnog dijela BiH, a demografska šteta je višestruka.

"Znamo da najčešće migriraju dvadesetogodišnjaci i tridesetogodišnjaci. To je srce radnog kontingenta, ali to su najčešće i ljudi koji će potencijalno biti roditelji u narednom razdoblju. Dakle, gubimo i radni i fertilni kontingent", pojašnjava Majić.

Prema ranijim iskustvima, u Sloveniji su se najviše tražili radnici iz BiH sa zanimaljima kao što su vozač, varioc, armirač, tesar, zidar, elektroinstalater, bravar, kuhar.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kada je u pitanju realizacija Dogovora o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz BiH u Njemačkoj na poslovima njegovatelja, u prošloj godini zaposleno je 400 državljana BiH.