Drljača: U FBiH će se formirati novi instituti u cilju zaštite na radu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Federaciji BiH je na snazi novi Zakon o zaštiti na radu koji uređuje sustav sigurnosti i zaštite zdravlja na radu zaposlenih, uključujući i pripadnike Oružanih snaga i policije.  

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača u intervjuu za Fenu izjavio je da je fokus ovog zakona na provođenju prevencije, odnosno poduzimanju preventivnih mjera u svakoj fazi rada kod poslodavca, čiji je cilj sprečavanje ili smanjenje rizika na radu.

Zakonom su, kaže, predviđeni novi instituti čijom primjenom će se unaprijediti oblast zaštite na radu u Federaciji BiH.

Naime, predviđeno je formiranje Vijeća za zaštitu na radu, kojeg će činiti predstavnici Vlade FBiH, predstavnici udruženja poslodavaca, sindikata i istaknuti stručnjaci za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

''Vijeće za zaštitu na radu će biti stručno tijelo koje će pratiti, analizirati i ocjenjivati sustav i politiku zaštite na radu, te pratiti učinke primjene ovoga zakona i o istim obavještavati Vladu'' istaknuo je Drljača.

Također, predviđen je institut procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod svih poslodavaca.

Akt o procjeni rizika

Procjena rizika predstavlja sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnose na moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima, koje mogu izazvati rizik od nastanka ozljeda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika.

Drljača naglašava da će akt o procjeni rizika predstavljati osnovu za izradu internog akta o zaštiti na radu kod poslodavca.

''Dakle, poslodavci su dužni izraditi interni akt o zaštiti na radu, kojim će utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove s povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima s povećanim rizikom'', pojasnio je Drljača.

Ukoliko ne izrade interni akt o zaštiti na radu predviđene su novčane kazne od 2.000 do 10.000 KM. Pri izradi internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultirati povjerenika za zaštitu na radu.

''Povjerenik za zaštitu na radu, u skladu s ovim zakonom predstavlja predstavnika radnika s posebnim pravima u kontekstu provođenja poslova zaštite na radu kod poslodavca. Povjerenik za zaštitu na radu se bira kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika.  Za vrijeme obavljanja poslova povjerenik za zaštitu na radu iz reda zaposlenih ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu'', rekao je Drljača.

Također, Zakonom je propisano da „poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom odredi jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika“.

''Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu u skladu sa ovim Zakonom. Ispit se polaže pred komisijom koju imenuje federalni ministar, a za čiji će se rad osiguravati financijska sredstva u budžetu Federacije'', dodao je Drljača.

On će u suradnji s Federalnim ministrom zdravstva propisati način provođenja mjera za prvu pomoć, potrebna sredstva i opremu za pružanje prve pomoći u slučaju ozljeda i oboljenja radnika na radu, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje mjera za prvu pomoć.

Nadzor na izvršenjem Zakona

Predviđeno je da inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog Zakona vrši kantonalna uprava za inspekcijske poslove, osim nadzora koji je ovim zakonom stavljen u nadležnost Federalne uprave za inspekcijske poslove.

U smislu navedenog, Drljača ističe da će novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM poslodavac biti kažnjen ako, između ostalog, ne izvrši procjenu rizika na mjestima rada, ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja sredstva za rad, ako ne utvrdi radna mjesta s povećanim rizikom.

Propisano je i to da je „poslodavac koji izvodi radove na radilištu duže od sedam dana, obvezan da prijavu i elaborat o uređenju radilišta dostavi nadležnoj inspekciji rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu“ . U suprotnom, novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj.

''Važnu ulogu u provođenju ovog zakona imat će i ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, koje će navedene poslove obavljati na osnovu dozvole koju će izdavati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike'', dodao je Drljača u intervjuu za Fenu.

Također, propisan je i zdravstveni nadzor, odnosno poslovi specifične zdravstvene zaštite radnika. U kontekstu navedenog, propisano je da poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i ozljede na radu radnike koji obavljaju poslove s povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi osiguranja naknade štete, u skladu sa Zakonom.

Stupanjem na snagu novog Zakona prestao je važiti Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine.

Novi Zakon o zaštiti na radu zasnovan je na istim načelima kao i moderni zakoni iz ove oblasti koje su primjeni i u drugim zemljama regije, te je usklađen s odgovarajućim međunarodnim dokumentima, odnosno konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Europske unije.

Osnovno načelo u provođenju Zakona je načelo prevencije koje podrazumijeva procjenu rizika, izbjegavanje rizika, sprečavanje rizika, otklanjanje rizika na njihovom izvoru, te prilagođavanje rada i mjesta rada radniku, kao i izbor tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu u cilju smanjenja njihovog utjecaja na zdravlje radnika.