Državnih službenika je previše, a bit će ih još više

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj ''Stanje nacije'' koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih financija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize jesu i porezna dugovanja u BiH je Reforma javne uprave.

Kada govorimo o političkom sustavu Bosne i Hercegovine jedna od prvih asocijacija jeste ogromna državna administracija koja vuče za sobom veliki dio javnog novca.

''Pored toga svjedoci smo tromosti te velike administracije što se pokazuje u nizu svakodnvenih primjera, od razvlačenja raznih zakonskih procedura do rekordne sporosti pri odgovaranju na Upitnik Europske Komisije i sl. U ovom složenom političkom sustavu komplicirani birokratski sustav i komplicirana administracija je u mnogome kočnica u razvoju države. Broj državnih službenika je visok, a kako stoje stvari i dalje će rasti.

Broj državnih službenika koji je neproporcionalno visok u odnosu na broj stanovnika u BiH ima daljnju tendenciju rasta, izuzev na državnom nivou gdje je evidentan mali pad broja državnih službenika u 2016. godini u odnosu na 2014. godinu, piše CCI.

S druge strane na entiteskim nivoima za dvije godine broj državnih službenika je porastao i to u Republici Srpskoj za 7 posto, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine porastao za 10 posto. U Distriktu Brčko također je evidentiran porast broja državnih službenika u 2016. godini u odnosu na 2014. za 5 posto. Povećavanje broja državnih službenika je pokazatelj da se mjere kao što je moratorij na zapošljavanje uopće ne provode. Svjedoci smo da se zapošljavanje u državnu službu vrši i dalje bez suglasnosti vlade i javnih konkursa, a o tome govore i navedeni podaci, navodi CCI.

Prema podacima dostupnim u izvještaju monitoringa javne administracije koju je provela međunarodna agencije SIGMA, povjerenje građana u javne institucije izgleda zabrinjavajuće.

Samo 23 posto građana ima povjerenje u sudove, instituciju koja je nositelj zaštite društvenog i pravnog poretka koji postoji u državi. Malo povjerenja građani imaju i u revizorske institucije, odnosno 22 posto građana. Institucija ombudsmena BiH koja razmatra predmete koji se odnose na slabo funkcioniranje ili na povredu ljudskih prava počinjenu od strane bilo kojeg organa Bosne i Hercegovine, njenih Entiteta i Brčko Distrikta također važi za javnu instituciju u koju građani nemaju puno povjerenja.

U instituciju ombudsmena povjerenje ima 21 posto građana. Ipak, od pobrojanih institucija najmanje povjerenja građani imaju u parlament, tj. u predstavničko tijelo svih građana. Podatak da samo 16 posto građana ima povjerenje u ovu instituciju je poražavajući za demokratske principe kojim se nastojimo voditi.