Energetska tranzicija u BiH počinje od sunca i vjetra

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potreba za korištenjem obnovljivih izvora energije u svijetu klimatskih promjena, ali i niz energetskih izazova s kojima se suočava svijet sve više dobivaju na važnosti i u Bosni i Hercegovini, državi koja je već ranije preuzela brojne obveze koje proistječu iz međunarodnih dokumenata, a koji tretiraju potrebu ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

U skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, Vijeće ministara je još 18. listopada 2012. godine usvojilo odluku o provedbi smjernice 2009/28 o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obvezujući cilj od 40 posto udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije do 2020. godine.

Na terenu su napravljeni koraci koji idu u smjeru dostizanja visokih europskih standarda kada je riječ o ovoj problematici, pri čemu bi trebalo nastaviti na realizaciji onih projekata koji promoviraju dobivanje energije iz čistih, ekološki prihvatljivih načina, javlja Večernji list.

Istodobno, pred BiH su i obveze iz Agende 2030. za održivi razvoj (Agenda 2030)., koja se sastoji od 17 ciljeva i 169 podciljeva. Jedna od njih je i sadržana u 13. cilju koji se odnosi na očuvanje klime te se istim poziva na poduzimanje hitnih akcija u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica.

Pritom se upozorava kako su emisije plinova s efektom staklenika u porastu, i danas su za 50% veće nego 1990. godine.

Dalje, globalno zagrijavanje uzrok je dugotrajnih promjena klimatskog sustava, što može dovesti do nepovratnih posljedica ako se odmah ne poduzmu potrebni koraci.

Informacije o radu i poslovanju Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju za 2018. i 2019. godinu pokazuju zanimljive tendencije u kontekstu korištenja novih izvora energije poput solarnih i vjetroelektrana, a pritom je vidljivo kako Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne prednjači po broju objekata koji koriste solarnu energiju za proizvodnju struje.

Uvidom u stanje na dan 31. prosinca 2019. vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB imala 107 solarnih postrojenja ukupne snage 12.776 kW. Istodobno, ovo je poduzeće, pokazuje izvješće, imalo sedam postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra, ukupne snage 86.700 kW.

Elektroprivreda HZ HB pritom je prvak u korištenju novih obnovljivih izvora u BiH, a u tom kontekstu treba ukazati na vjetroelektranu Mesihovina, koja je prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini i koja je najavila svojevrsnu tehnološku promjenu u kontekstu proizvodnje električne energije, a uskoro kreću u realizaciju izgradnje vjetroelektrane Poklečani pored Rakitna.

U okviru sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH, električna energija dobiva se iz tri primarna izvora - hidroenergije, solarne energije i vjetroenergije.

Postotni udio hidroenergije u ukupno proizvedenoj energiji iz OIE u 2019. je oko 91,5%, a 8,45% je iz solarnih elektrana. Pritom se povećanje proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana može pripisati povećanju broja izgrađenih i priključenih solarnih elektrana, što je trend koji se nastavlja.