Nakon pisma

Herceg: Kafiće treba otvoriti

''Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji...'', rekao je Herceg.
Gospodarstvo / Posao | 08. 05. 2020. u 09:41 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

 

''Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana'', izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.

Naime, nakon što su mostarski ugostitelji pisali Vladi i javnosti kako ne vide nikakva smisla u odlukama da se ugostiteljski objekti otvaraju tek krajem svibnja, Herceg je izjavio kako je vrijeme za prve korake.

Podsjećamo, Udruga ugostitelja grada Mostara uputila je zamolbu Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) da im dopusti rad najkasnije do ponedjeljka, 11. svibnja. U pismu dostavljenom medijima, ugostitelji navode kako su primorani na ovaj način reagirati na vijest da ovo ministarstvo ne namjerava dopustiti rad ugostiteljskih objekata u Mostaru i cijeloj HNŽ-u prije 28. svibnja, ne navodeći uvjerljive razloge za tu odluku.

No, Herceg je nakon pisma, rekao kako bi se ugostiteljima ipak trebao dozvoliti rad.

''Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera'', rekao je.

Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.

''Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi'', izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.

''U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori'', i kako navodi Herceg, ''nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo''.

''Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi'', naveo je.

Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada.

Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…

''Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao 'normalno' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra'', poručio je Herceg.

Kopirati
Drag cursor here to close