Ivan Jurilj
Hercegovina još uvijek nije dovoljno izgrađena kao brend
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Hercegovina još uvijek nije dovoljno prepoznata i izgrađena kao brend jer nema prepoznatljivosti koje asociraju na Hercegovinu. Međutim, Hercegovina se polako pozicionira na turističkoj mapi'', rekao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za europske integracije ŽZH uvodničar je na panel diskusiji ''Razvoj turističke destinacije u globalnim uvjetima'' na uspješno održanoj konferenciji Apriori Turizam 2019.
Jurilj, inače vrhunski stručnjak za procese lokalnog i regionalnog gospodarskog razvoja i europske integracije, fondove i programe Europske unije, kaže kako je Vlada Županije Zapadnohercegovačke osnovala UEI koji je posvećen koordinaciji, upravljanju razvojnih procesa te pozicioniranju Županije u procesima europskih integracija.
Strateški odnos prema turizmu
''Zahvaljujući uspostavljenom sustavu koordinacije u procesima europskih integracije u Bosni i Hercegovini županije su konačno prepoznate kao ključni faktor u razvojnom smislu ali i u procesima europskih integracija. Uloga Ureda je već prepoznata, kako kroz pripremu i koordinaciju odgovora na upitnik Europske komisije tako i kroz razvojne inicijative na lokalnoj i županijskoj razini. Ured je već privukao inicijative koje će pomoći razvoju Županije u segmentima poput turizma, investicija i razvojnih projekata'', kaže Jurilj.
Pročitajte još
Kaže kako su krenuli s pitanjem kakvu ulogu županija može i treba imati u cjelokupnoj turističkoj ponudi Hercegovine.
''ŽZH je prepoznala turizam kao potencijal te se krenula strateški odnositi prema turizmu kroz izradu Plana razvoja turizma da dopunimo cijelu ponudu i Jadranskog zaleđa i Hercegovine, ali i cijele BiH. Zapadna Hercegovina može biti prepoznatljiva sa svojom specifičnom turističkom ponudom koja se temelji na vodopadu Kravica u Ljubuškom, Peć Mlinima u Grudama, planini Čvrsnici, Kanjonu Borak u Širokom Brijegu, kanjonu Ričina u Posušju i obogatiti cjelokupnu turističku ponudu Hercegovine. Međutim, mi za sada gledamo na turizam kao nadogradnju na postojeće gospodarstvo. Kroz turizam se najbolje može afirmirati prostor i učiniti prepoznatljivim. Također, turizam ima kapacitet mobilizirati mlade ljude, te biti u funkciji očuvanja kulture, tradicije i na najbrži način uvezati poljoprivredu i ruralni razvoj'', rekao je.
Aktivni turizam
Kaže kako su upravo zbog toga kroz proces izrade Plana razvoja turizma organizirali niz edukacija otvorenih za javnost da se što veći broj ljudi informira, sazna kako funkcionira turizam koji želie razvijati bilo kroz obiteljski smještaj, bilo kroz ruralni turizam, ili pak aktivni turizam koji uključuje planinarenje, bicikliranje, pješačenje, kanjoning, ostale outdoor sadržaje te u sve to integrirati i poljoprivrednu proizvodnju.
Pročitajte još
''ŽZH ima postojeću strategiju kao podlogu za razvoj, riječ je je Integriranoj strategiji 2014-2020, koja je u završnoj fazi i dala je okvir svim stvarima koje se trenutno pokreću, a UEI je zadužen da prati njenu provedbu. Strategija je rezultirala brojnim projektima u segmentu energetske učinkovitosti koji se u suradnji sa UNDP-em rade po školama, projekti iz područja turizma koji su već uspješno prolazili natječaje. Plan razvoja turizma temelji se na Integriranoj strategiji razvoja na kojoj se specijalizirano radi te postaje niša koja će se nadograditi na postojeće gospodarstvo u Zapadnoj Hercegovini'', rekao je.
Jurilj navodi kako je krenuo rad na izradi Strategije ruralnog razvoja u ŽZH, budući da je Zapadna Hercegovina prilično ruralnog karaktera, a Europska unija više od 40% proračuna izdvaja za ruralni razvoj.
Pametna sela
''Riječ je, između ostalog, o pametnim selima i pametnoj poljoprivredi, novim tehnologijama i digitalizaciji. Pokreće se i proces izrade strategije obrazovanja, kako bi se uskladilo obrazovanje i potrebe na tržištu rada, gdje ponajviše očekujemo uspostavljanje dijaloga s privatnim sektorom. Nadalje, u planu je izrada Strategije razvoja kulture i kulturne politike, koja je važna jer nas definira i ona je zalog za budućnost, odnosno kako komercijalizirati kulturu na održiv način. U izradi je i Plan upravljanja otpadom, kao bitan segment koji prati sve ostalo, kaže Jurilj.
Navodi kako je cijeli svijet inovacija te da treba hvatati trendove i pokušati ih primijeniti ovdje.
''Zbog toga su nam važni okrugli stolovi, simpoziji, stručne konferencije, ciljani i stručni seminari koji dovode znanje, iskustvo i novine i ljude s kojima ćemo razmjenjivati znanja i iskustva. Trebamo se otvarati prema takvim događajima, jer što se više otvorimo, moći ćemo apsorbirati više stvari, a kroz zrelost ih prilagoditi svojim potrebama'', kazao je ravnatelj Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke.
