Izgradnja mini-hidrocentrala utjecala je na poplave

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U BiH imamo oko 110 mini hidrocentrala koje generiraju niti 3 posto BiH potreba za strujom. Mislim da je to pametnome dosta koliko je isplativo i koliko je razumno uništavati ovakve nevjerojatne pejzaže, zbog nečega što je stvarno minorno i nikako ne doprinosi potreba BiH pa i razvojnim potrebama države'', kazala je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije na Konferenciji o zaštiti Bunskih kanala, održanoj u srijedu Mostaru.

Kalauz je naglasila da razumiju želju i potrebu razvoja, ali apeliraju da prirodna bogatstva koja se nepovratno uništavaju, treba zaštiti.

Rijeke u cijevima

O zaštiti je na Konferenciji govorio i Oliver Arapović iz Udruge ''Majski cvijet'', koji je još jednom ponovio da ''neće dozvoliti da rijeke strpaju u cijevi''.

''Trenutno kad su u pitanju Bunski kanali investitor je podnio zahtjev za vodnu suglasnost, zatim je u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma podnio zahtjev za okolinsku dozvolu i svi ti procesi su u tijeku. Ono što sam doznao u posljednje vrijeme od našeg odvjetnika jeste da je za Bunu 1 vodna suglasnost odbijena. Buna 1 i Buna 2 su dva razdvojena postupka, ne znamo za ovaj drugi spis još ništa, a nije još ni dostavljena informacija je li se investitor žalio'', rekao je Arapović.

Ukoliko bi došlo do izgradnje hidrocentrala, posljedice bi bile katastrofalne - naglasio je on, te dodao kako bi ''Bunski kanali bili uništeni''.

''Ovaj prirodni fenomen je nastajao 3-5 milijuna godina, čim bi ovdje došla ljudska ruka i bageri – to bi bilo katastrofa. Što se tiče lokalnog stanovništva to bi sve plivalo. Plivalo je i 2009., ali i 2014.'', rekao je.

Poplave kao posljedica hidrocentrala

Da je izgradnja hidrocentrala utjecala na poplave - nije upitno, mišljenja je Nataša Kalauz. Objasnila je i kako su ''krčenje šuma i intenzivna poljoprivreda i izgradnja, odnosno izmjena prirodnih vodotoka rijeka glavni uzročnici poplava i općenito ekstremnih vremenskih prilika.''

''Regija Balkana ima povećani stupanj opasnosti od poplava i ekstremnih uvjeta te vrste. Ovo čemu smo svjedočili posljednjih dana bi ljudima trebalo biti alarmantno ako već nije bilo dosada'', izjavila je Kalauz u Mostaru u srijedu.

Umjesto da prepozna važnost očuvanja prirodnih resursa, Bosna i Hercegovina svoje je rijeke pretvorila u plijen privatnih investitora koji na njima grade hidrocentrale, a primjera negativnog djelovanja izgradnje je mnogo. Jedan je ilustrativno naveo Đorđe Stefanović, direktor WWF-a u BiH.

50 milijuna za godinu dana

''Za potrebe izgradnja hidroelektrana ukupne instralirane snage 42 MW u cijevi ubačeno oko 63 kilometra toka rijeka. To je katstrofa. To znači da je rijeka okrenuta u cijevi i da ona više ne postoji kao prirodni resurs. Imamo slike pogotovo u vremenu ljeta i niskih voda, da neke rijeke totalno presuše. Nije potrebno biti doktor znanosti pa shvatiti da tu nema više ni riba, ni rakova itd. – što znači da smo izgubili tu rijeku'', naveo je Stefanović.

Ukoliko sve hidrocentrale u BiH ne proizvedu ni 3 posto potreba BiH za električnom energijom, postavlja se pitanje - kolika je ekonomska dobit i što stoji iza tih '3 posto'.

''Čitav jedan sustav stoji iza izgradnje hidrocentrala, iza energije koja je dobivena iz hidrocentara. Odnosno čitav niz ekonomskih stimulacija. Od garantiranih cijena, privilegiranog statusa proizvođača – jer se ta energija smatra obnovljivom, čistom energijom. Onda na kraju postoje subvencije koje su vrlo karakteristične. Skupljaju se od građana BiH i kasnije distribuiraju investitorima odnosno vlasnicima i operaterima hidrocentrala. Govorimo za 2019. godinu, to je oko 50 milijuna KM na razini BiH, što je za ovu zemlju vrlo visok iznos'', istaknuo je Stefanović.

Sudionici konferencije pozvali su entitetske vlasti da ulože veće napore u zaštitu prirode, a posebno rijeka. To je naročito važno u kontekstu globalnih izazova koji neće zaobići pojedinačne zemlje, a koje će uključivati veća ulaganja u prirodu, zelenu i pravednu tranziciju, te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Samo zajedničkim radom, transparentnim i pravovremenim uključivanjem svih dionika i hrabrim, konkretnim potezima možemo graditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, zaključeno je na konferenciji koju je organizirao WWF u Mostaru.