HNŽ: Natječaj za vježbenike izazvao sumnje, pitali ih ''Kakvo je vrijeme?''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Vladi Hercegovačko-neretvanske županije završen je prijem za 125 vježbenika koji će jednogodišnji staž odraditi u županijskim tijelima uprave. Međutim, ovaj natječaj iz godine u godinu izaziva puno kontroverzi u javnosti.

Opozicija u Skupštini HNŽ-a, nezadovoljna načinom provođenja procedura, tvrde brojni su pokazatelji koji ukazuju na netransparentnost i sumnjive okolnosti natječaja.

Na poziv Vlade HNŽ-a za prijem vježbenika za prvo zaposlenje ove godine prijavilo se skoro 600 kandidata, što i ne čudi s obzirom da na prvo zaposlenje u ovoj županiji čeka oko 11.000 osoba. Na listi primljenih kandidata našlo se njih 125, međutim umjesto njihovih imena i prezimena, ove godine upisane su šifre iza kojih se krije njihov identitet, javlja N1.

Kandidati koji nisu primljeni na ovaj natječaj ne znaju ni kako ni po kojim kriterijima je izvršeno bodovanje. Dobra namjera koja je postojala u okviru izvršne vlasti da omogući mladim ljudima da odrade pripravnički staž zloupotrijebljena je ili oteta od parlamentarne većine, tvrde opozicioni zastupnici u Skupštini HNŽ, koji će na sljedećoj sjednici zatražit zapisnike kompletnog postupka prijema vježbenika.

''Ja ću to tražiti zbog informacija koje sam dobio od kandidata, vezanih za intervju, gdje su se postavljala vrlo smiješna pitanja 'Kakvo je vrijeme' i 'Kako ste vi danas', dakle te stvari su se bodovale. To pokazuje da je intervju zloupotrijebljen kao mehanizam namještanja ovog natječaja, u smislu bodovanja unaprijed poznatih kandidata'', tvrdi za N1 Aner Žuljević, zastupnik u Skupštini HNŽ-a.

Klub zastupnika HDZ-a 1990 u Skupštini HNŽ više puta je ukazivao na ovaj problem, te tražio mehanizam transparentnijeg bodovanja, posebno nakon prošlogodišnjeg slučaja Mostarke Fatime Husejić Memić, koja je aplicirala na mjesto vježbenika u Vladi, a koja je s obzirom na vrhunske ostvarene rezultate tijekom studija očekivala da će jedno od 100 otvorenih mjesta biti njezino.

"Izvinjavam se što sam se uopšte prijavila na natječaj, te Vam oduzela minutu što otvorište i prelistašte moje dokumente, koje kao dokaz ovdje prilažem. Ispričavam se što sam dobitnica Rektorovih nagrada i student s najboljim uspjehom. Završila sam Master studij s prosječnom ocjenom 9.66, a Vi izabraste kolegicu, koja niti je završila Master studij, niti ima navedeni prosjek, niti ima Rektorove nagrade. Voljela bih znati po kojem osnovu, vidjeti njezinu dokumentaciju, ali i to pravo mi uskratište'', stoji na Facebook profilu Husejić Memić.

Proteklih godina kandidati su podnosili žalbe, no sada su ostali bez mogućnosti prigovora.

''Ove godine otišli su još korak dalje, nisu dopustili mogućnost da oni koji nisu primljeni zbog netransparentnosti imaju mogućnost žaliti se. Otišli su još korak dalje, prvobitno je bila odluka da će biti primljeno 100 vježbenika, pa su je proširili na 125, da bi zadovoljili očito šire stranačke potrebe'', ocjenjuje Ilija Cvitanović, HDZ 1990.

U Vladi tvrde sve je po zakonu.

"Nije moguće, u poslu kojem primate 125 imati 600 zadovoljnih. Kad su u pitanju šifre, prošle godine imali smo ružno iskustvo, imali smo upozorenje Agencije za državne službenike koja nam je jasno naložila da ne smijemo objavljivati osobne podatke kandidata", kaže Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNŽ-a.

Veći broj kandidata, koji nije zadovoljio ''kriterije'' natječaja, s visoko ostvarenim prosjekom, rektorovim ili dekanovim nagradama ukazuju na netransparentnost i na upošljavanje onih koji su podobni, a ne kvalificirani. No, o tome ne žele javno govoriti, bojeći se da bi to moglo izazvati još veće posljedice i probleme pri njihovom zapošljavanju. A veliki je broj mladih, visokoobrazovanih ljudi koji više uopće ne vjeruju ovakvim natječajima, jer kako kažu praksa je pokazala da su oni samo puka formalnost, javlja N1.

Ovakvi i slični natječaji, kažu, poticaj su im da odlaze iz ove zemlje, jer su davno izgubili svoj pravni i ljudski smisao, te im predstavljaju samo dodatne troškove.