Iseljavanje iz BiH zaustavile bi veće plaće i novi poslovi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i usklađivanje najniže plaće. Najniža neto plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da bi najniža plaća, utvrđena u skladu s ovom uredbom, u 2022. godini iznosila 543 KM neto (55 posto od 987 KM – prosječne neto plaće u razdoblju siječanj – rujan 2021. godine).

Iznos najniže plaće utvrđen odlukom Vlade u tekućoj godini primjenjuje se u cijeloj idućoj godini. No, što misle radnici, oni na koje se to povećanje odnosi? Kolika bi mjesečna primanja uistinu zadovoljila potrebe radnika u BiH te zaustavila njihov masovni odlazak iz zemlje?

Zajedničko istraživanje portala iz regije - mojposao.ba, mojposao.net, infostud.rs, vrabotuvanje.com. mk te deloglasnik.si provedeno za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova pokazalo je da bi građani Bosne i Hercegovine bili zadovoljni mjesečnom plaćom u visini od 1500 konvertibilnih maraka (783 eura).

Riječ je o iznosu koji je za oko 500 KM viši od prosječne plaće u ovoj zemlji te za 1094 konvertibilne marke od trenutačnog iznosa minimalne plaće s kojom preživljavaju tisuće radnika ovog bh. entiteta. Podaci pokazuju kako oko 260.000 radnika u Federaciji BiH prima plaću u iznosu do 650 KM. Ako uzmemo u obzir da se potrošačka košarica za četveročlanu obitelj već dulje kreće i iznad 2000 KM te da samo za hranu svakog mjeseca treba izdvojiti iznos koji je približan jednoj prosječnoj bh. plaći, postavlja se pitanje kako veliki broj obitelji uopće preživi.

O preživljavanju onih koji rade za minimalac, suvišno je i govoriti. Prema ranijim podacima Porezne uprave, plaću od 1500 KM i više (koja, prema spomenutom regionalnom istraživanju, predstavlja iznos mjesečnih primanja koji bi zadovoljio potrebe velikog broja radnika) u Federaciji BiH prije pandemije primalo je svega oko šezdeset tisuća od 531.401 zaposlene osobe. Svi ostali za svoj rad dobivali su manje. Istraživanje je pokazalo i da bi ispitanici iz Srbije bili zadovoljni plaćom od 760 eura, dok im je prosječna plaća 547.

Ispitanici iz Hrvatske očekuju plaću od 1020 eura, što je za svega 7% više od stvarne prosječne plaće u ovoj zemlji. Navedeno regionalno istraživanje pokazalo je i da većina zaposlenih u BiH (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego prošle godine, kada je taj postotak iznosio 76%. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68%), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40%). Nešto manje od četvrtine ispitanika (22%) iz BiH boji se da bi moglo ostati bez posla u idućih godinu dana. Sudionike istraživanja pitali su što je po njihovu mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz BiH (33%) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21%) te radno iskustvo (17%). Zanimljivo je da svega 8% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 5% smatra kako je važna stranačka pripadnost. Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 22% je bez posla između 3 i 12 mjeseci. Čak 22% ispitanika nezaposleno je više od 1 godine, dok 9,73% ljudi na posao čeka dulje od 5 godina.

Većina nezaposlenih (47%) traži bilo kakav posao, bez obzira na to je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego 2020. godine kada su bilo kakav posao tražile dvije trećine njih (65%), pokazalo je istraživanje portala mojposao.ba, mojposao.net, infostud.rs, vrabotuvanje.com.mk te deloglasnik.si. Ipak, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu, ispitanici iz BiH najradije bi odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (44%).