Je li 4.711 osoba dobilo posao ili odselilo iz HNŽ?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prva četiri mjeseca ove godine s evidencije Službe za zapošljavanje HNŽ brisano je 4.711 osoba, a najzastupljeniji razlog brisanje bio je zasnivanje radnog odnosa, i to 68 posto, kazala je Feni voditeljica Sektora za analizu, plan, informiranje i informatiku Službe za zapošljavanje HNK-a Anita Perić.

Djelatnosti koje su najviše zapošljavale u ovom razdoblju su trgovina, ugostiteljstvo i prerađivačka industrija.

Perić ističe kako se struktura zanimanja u kojima ima najviše nezaposlenih osoba ne mijenja duži niz godina te da u srednjoškolskom obrazovanju prednjače prodavač, ekonomski tehničar i maturant gimnazije, a u zanimanjima visokoškolskog obrazovanja ekonomisti, pravnici te pedagoška zanimanja.

''Međutim, ako pogledamo podatke o osobama koje su se zaposlile, uočavamo da najveći dio njih ima gore navedena zanimanja. Razloge tome možemo pronaći i u fleksibilnosti tržišta rada i zahtjeva i ponude. Veliki broj osoba pronalazi zaposlenje za koje nije nužno potrebno zvanje koje su stekle, ali sa znanjima i vještinama koje posjeduju i voljom za učenjem i promjenom nađu poveznice sa dostupnim slobodnim radim mjestima'', ocjenjuje Perić.

Dodaje kako Služba za zapošljavanje HNŽ ne provodi aktivnosti prekvalifikacije nezaposlenih osoba, pojašnjavajući kako je prekvalifikacija dugotrajan proces te da je za dugačko razdoblje teško predvidjeti potrebe tržišta rada.

''Kada se stvore uvjeti za provođenje kraćih certificiranih programa obuke i osposobljavanja, to će uveliko olakšati posredovanje u zapošljavanju'', kazala je.

Perić ističe kako se stanje na tržištu rada, nakon 2 godine negativnih efekata uslijed izvanredne situacije uzrokovane pojavom pandemije, stabilizira.

Inače, u evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje HNŽ 30. travnja nalazilo se 28.020 osoba.

''U odnosu na kraj aprila 2019. godine, broj nezaposlenih je manji za 2,5 posto'', naglašava Perić i dodaje kako je i na mjesečnoj razini uočen pad broja nezaposlenih osoba.

Govoreći o agencijama koje traže radnu snagu za rad van granica BiH, kazala je kako su imali manji broj upita od tih agencija te da u svrhu zaštite nezaposlenih osoba, Služba ne posreduje pri zapošljavanju kod nepoznatih poslodavaca.

''Ako se radi o zapošljavanju van granica BiH, podnositelje zahtjeva za posredovanjem upućujemo da se obrate Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ima i nadležnost i protokole za prikupljanje inostranih zahtjeva i informacija o ponudi i potražnji domaće i strane radne snage i u saradnji s entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH može realizirati iste u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i Hercegovini'', naglasila je voditeljica Sektora za analizu, plan, informiranje i informatiku kantonalne Službe za zapošljavanje.