Lager kupcima umjesto novih isporučivao prepravljane strojeve?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Umjesto uspjeha kojem se nadao kada je kupovao drobilicu za kamen od skoro 800.000 KM, Anto Zeko iz Gornjeg Vakufa doživio je poslovnu propast.

Ovaj gospodarstvenik je platio novi stroj, ali mu je dobavljač „Lager“ iz Posušja isporučio drobilicu sastavljenu od starih dijelova koja se brzo počela kvariti. Morao je otkazati ugovorene poslove, a rate za otplatu stroja su uredno dolazile na naplatu.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da je „Lager“ slično uradio i u Rudniku mrkog uglja „Đurđevik“, prodavši mu za tri milijuna maraka bager sa zamijenjenim motorom. I „Elektroprivredi Bosne i Hercegovine“ (EPBiH) je najmanje triput pokušao prodati neodgovarajuće strojeve.

„Lager“ je regionalni zastupnik u prodaji građevinskih strojeva svjetskih proizvođača i u proteklih pet godina je ugovorio poslove sa državnim poduzećima, vrijedne više od 16 milijuna maraka.

Staro pod novo

Gospodarstvenik Anto Zeko na Općinskom sudu u Sarajevu traži pravdu i odštetu nakon trgovanja sa „Lagerom“ 2015. godine. Tada je umjesto nove „Tesabove“ drobilice kamena, vrijedne skoro 800.000 KM, dobio stroj sastavljen od starijih dijelova koji se počeo kvariti petnaestak dana kasnije. Iako je na tržištu bilo i duplo jeftinijih strojeva starije proizvodnje, Zeko se odlučio za novi, planirajući dugoročno poslovanje.

Umjesto ugovorene žute, stigla mu je bijela drobilica bez godine proizvodnje koja treba biti utisnuta na pločici šasije stroja. Zeko tada nije znao da su „Tesabove“ drobilice za kamenolome standardno žute, a na Sudu je rekao da su ga u „Lageru“ uvjerili da je boja pogrešna zbog tipkarske greške na specifikaciji te da se na takvim radnim strojevima ne mora utisnuti godina proizvodnje. Kaže da nije dalje preispitivao „Lagerova“ objašnjenja, s obzirom da se radilo o distributeru svjetskih kompanija.

Preuzeo je drobilicu, počeo raditi i ubrzo morao pozvati „Lager“ da servisira curenje hidrauličnog ulja na stroju. Tijekom narednih pet mjeseci „Lager“ je još sedam puta popravljao različite kvarove pa je Zeko posumnjao da stroj nije nova i obratio se Upravi za neizravno oporezivanje BiH, tražeći informaciju o uvozu.

„Uspio sam dobiti informaciju da je stroj uvezen 20. 8. 2011. godine na carinskoj ispostavi u Gradišci“, kaže Zeko, tvrdeći da je ne bi kupio da je to znao, naročito po toj cijeni.

Dobavljaču je odmah javio da zna za godinu uvoza i „tad su počele reakcije od strane ‘Lagera’ kako sam ja nesposoban, odnosno moji ljudi koji rade na tom postrojenju“, kaže.

Vlasnik „Lagera“ Milenko Bašić nije želio razgovarati o ovoj temi, a odvjetnik njegove tvrtke Ragib Hadžić kaže za CIN da je „Tesabov“ inženjer u veljači 2016. pogledao drobilicu i zaključio da je pogrešno korištena.

„Ona je bila nagnuta na jednu stranu što je dovodilo do dodatnog opterećenja jedne strane drobiličnog postrojenja i, normalno, uzrokovalo i kvarove i zastoje“, kaže Hadžić.

On tvrdi da je uobičajeno da se ovakvi strojevi sastavljaju od ranije proizvedenih nekorištenih dijelova i da se godinom proizvodnje smatra godina kada se te komponente sastave, a to je navedeno i u dokumentu kompanije „Tesab Engineering Ltd“ koji „Lagerova“ obrana koristi u sudskom postupku.

S druge strane, Sudu je priložen izvještaj vještaka strojarke struke Mirsada Šahbazovića u kojem je navedeno da su kvarovi nastali zbog lošeg stanja dijelova od kojih je stroj sastavljen.

U razgovoru za CIN vještak je pojasnio da „Tesab“ sastavlja dijelove u novi stroj, ali da za svaki dio mora postojati certifikat sa podacima o proizvođaču i godini proizvodnje i to se predaje kupcu − što „Lager“ nije učinio, piše CIN.

Šahbazović je objasnio da drobilica nije bila nova kada je kupljena, već je proizvedena između 2008. i 2011. godine u „Tesabovoj“ fabrici u Sjevernoj Irskoj. Zaključio je da su kvarove uzrokovali nekvalitetni dijelovi stroja.

„Može se izvesti zaključak da je taj motor ili je negdje radio, ili je stajao na skladištu preveliki broj dana, odnosno godina.“, dodao je.

Zbog „lošeg stanja drobiličnog postrojenja“ stroj je tijekom četiri mjeseca radio duplo kraće, utvrdio je Šahbazović.

Vještak ekonomske struke je procijenio da je Zekinoj firmi „Paloč“ načinjena šteta od skoro 19 milijuna maraka, uključujući otplatu lizinga, propuštenu korist zbog neizvršenog posla i kamate.

Dok se na Općinskom sudu u Sarajevu vodi ova parnica, Kantonalno tužiteljstvo Tuzlanskog kantona vodi istragu o drugim „Lagerovim“ poslovima. Sumnjiva im je nabavka „Hyundaijevog“ hidrauličnog bagera sa električnim motorom i kašikom od 6,5 kubika koji je Rudnik mrkog uglja „Đurđevik“ kupio u jesen 2014. za 3,1 milijun maraka.

Tijekom istrage iz „Hyundaija“ su potvrdili da proizvode takve bagere, ali na dizelski pogon i sa manjom kašikom i da su takav isporučili „Lageru“. Stoga, Tužiteljstvo smatra da je originalni motor u bageru zamijenjen.

„Znači, najmanje dvije te stavke nisu originalne i ne podudaraju se sa originalnim bagerom koji se proizvodi u firmi ‘Hyundai’ “, kaže bivši direktor Rudnika Jasmin Rahimić, dodavši da će tužiti „Lager“ jer smatra da je Rudnik prevaren.

„Ako kupujete originalnu „Adidas“ patiku, a prodaju vam kinesku patiku, onda imate problem.“, dodaje.

Bager u Rudniku radi uz sporadične kvarove. „Lagerov“ odvjetnik Hadžić priznaje da je stroj modificiran: „Nije sporno, ali je to urađeno uz znanje i suglasnost proizvođača.“

Neuspjeli pokušaji podvale

„Lager“ je 2019. godine imao prihode od 246 milijuna KM, od toga 1,85 milijuna KM od poslovanja sa javnim institucijama. Ova firma zastupa, distribuira, prodaje i servisira građevinske strojeve i dijelove pa su im rudnici česti kupci.

Dokumentacija u posjedu CIN-a pokazuje da je „Lager“ nakon trgovanja sa Zekom pokušao prodati strojeve sa dijelovima nepoznatog proizvođača „Elektroprivredi BiH“ za potrebe rudnika „Đurđevik“ i „Kakanj“. Uz to, prepravljao je kataloge, dopisujući podatke o strojevima koji nisu bili u originalnoj ponudi kako bi odgovorili na uvjete tendera.

EPBiH je 2016. godine za Rudnik „Đurđevik“ nabavljao rovokopač sa kašikom, zapremine najmanje 1 m3 za 300.000 KM. „Lager“ je u ponudi dostavio katalog proizvoda koji je bio prepravljen pa ga EPBiH nije prihvatio. U dodatnoj provjeri EPBiH je utvrdio da je „Lager“ u ponudi naveo netočne podatke kad je napisao da je kašiku bagera proizveo „Hyundai“.

Osim toga, bager koji je „Lager“ ponudio na tenderu nije ni stroj novije generacije niti je predviđen za rad sa dubinskom kašikom za teške uvjete rada – kako je bilo uvjetovano javnim pozivom. Tender je, u konačnici, zbog toga poništen u rujnu 2017. godine.

„Lager“ je iste godine „Elektroprivredi BiH“ za oko pola milijuna maraka pokušao prodati još jedan bager − ovaj put sa kašikom minimalne zapremine 2,4 kubika, namijenjen za Rudnik mrkog uglja „Kakanj“. U postupku javne nabavke „Elektroprivreda“ je utvrdila da „Lagerova“ ponuda nije istinita.

„Lager“ je ponudio bager koji je proizveo „Hyundai“, ali je utvrđeno da kašika na njemu nije od tog proizvođača. Tender je poništen 2018. godine.

Godinu dana ranije u Rudniku uglja „Kreka“ odbili su preuzeti i platiti čistače traka, vrijednosti 1,7 milijuna KM jer ih „Lager“ nije isporučio u skladu sa tenderskim zahtjevima − nije dostavio tehničku dokumentaciju niti omogućio pregled opreme ili prisustvo završnom ispitivanju u tvornici. Ova nabavka je predmet spora na Općinskom sudu u Širokom Brijegu, ali je zaustavljena dok se ne okonča istraga koju vodi Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona.

U „Elektroprivredi BiH“ nisu htjeli razgovarati o ovoj temi, a u Tužiteljstvu su potvrdili da zbog prodaje i pokušaja prodaje bagera vode istragu protiv vlasnika „Lagera“ Milenka Bašića i jednog od direktora te firme zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj i krivotvorili službene dokumente.

Odluka Tužiteljstva još nije donesena.