Problem o kojem se šuti
Mostarski ugostitelji: Zašto ne možemo zaposliti studente?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Poslodavci na području Federacije Bosne i Hercegovine već duže vrijeme vode borbu s manjkom radne snage. Ovog problema nisu pošteđeni niti brojni mostarski ugostitelji, koji u nedostatku radne snage jedini spas vide u zapošljavanju studenata. Ali da bi sve to bilo "po zakonu" spriječava ih nelogična zakonska regulativa.
"Već neko vrijeme tražim konobara za svoj kafić, raspisao sam i natječaj na koji mi se javilo nekoliko studenata. Najviše bih njih volio i zaposliti, ali ne smijem jer bi me mogla kazniti inspekcija. Mi ugostitelji zbog nepostojanja zakona o radu studente možemo zapošljavati samo na crno", objašnjava za Bljesak.info vlasnik ugostiteljskog objekta u Mostaru čije je ime poznato redakciji.
Prostor za rad na crno
Pravo rada studenata ili obespravljenost rada studenata jedno je od važnijih pitanja koje Udruženje poslodavaca FBiH ističe u suradnji s predstavnicima izvršnih i zakonodavnih vlasti.
Kako je za Bljesak.info kazao Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemlja u okruženju pa i šire gdje redovni studenti nemaju mogućnost legalno raditi za vrijeme školovanja.
"Trenutnim zakonskim regulativama studentima nije dozvoljen rad u ugostiteljskim objektima. To u praksi otvara brojne probleme - razne nepogodnosti za studente, poslodavce, ali također otvara i prostor za rad na crno. Potiče i odlazak mladih te stvara lošu atmosferu i nesigurnost za mlade ljude općenito u FBiH", naglasio je Nenadić.
Pokretanje inicijative
Ističe kako bi izmjene postojećeg zakona, odnosno omogućavanje zapošljavanja, zaustavilo ili bar malo smanjilo odlazak mladih ljudi iz zemlje.
"Pokrenuli smo inicijativu prema ministru rada i socijalne politike Adnanu Deliću koji je istu razmotrio i uputio u proceduru tako da će se 4. ožujka na sjednici Zastupničkog doma parlamenta razmotrit kratka izmjena o radu čiji je osnovni cilj rad studenata", dodao je Nenadić.
S ovim se slaže i stručna savjetnica za praćenje ekonosmko-financijskog stanja oblasti rada i zapošljavanja ispred Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Jasmina Babić koja je za Bljesak.info dodala kako ipak dolazi do nekog pomaka kada je u pitanju zapošljavanje studenata.
Naime, Vlada FBiH je krajem prošle godine, točnije 12. prosinca, formirala međuresornu radnu skupinu koja je sastavljena od po jednog predstavnika Federalnog ministarstva rada, Federalnog ministarstva pravde, ministarstva obrazovanja i znanosti i još dva predstavnika federalnog zavoda za zapošljavanje i imaju zadatak da u što kraćem roku pripreme i dostave Vladi informaciju s tim kako bi se mogla realizirati određena inicijativa koja je dana iz Parlamenta, a vezana je za angažman studenata.
"Kad je u pitanju zapošljavanje studenata, u parlamentarnoj proceduri je Prijedlog zakona o dopunama zakona o radu", dodaje Babić.
Sklapanje ugovora s poslodavcem
Ističe kako se dugo čekalo u skladu s Poslovnikom o radu Vlade mišljenje federalnog ministarstva financija.
"Dobili smo to mišljenje i taj prijedlog kojeg je Vlada prethodno utvrdila na parlamentarnoj sjednici, a dopuna je u smislu da se radi o obavljanju privremenih i povremenih poslova za koji se može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa studentom, odnosno osobom koja je upisana na akreditiranu visokoškolsku ustanovu", objasnila je.
Kako pojašnjava, ovo podrazumijeva da ugovor, s obzirom da se radi o privremenim i povremenim poslovima, nema karakter radnog odnosa.
"Taj ugovor se može zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi s povećanim rizikom i odnosi se na poslove koji se kod poslodavca zaključuju na određeno, ali za sezonske i pomoćne poslove sa nepunim i punim radnim vremenom", kazala je Babić, te dodala kako oni praktično nemaju karakter radnog odnosa u klasičnom smislu.
Ističe, student može zaključiti ugovor najviše dva puta tijekom jedne godine na razdoblje koje može trajati najduže 180 dana.
Implementirati na što kvalitetniji način
"Izuzetak je upravo koji je dopuna koja je utvrđena u članu 166a - znači dopunjen je važeći zakon o radu i dopunjen je na ovaj način. To je konkretno što se tiče aktivnosti. Održan je odbor i zakonodavnopravna komisija koja je bila u Zastupničkom domu parlamenta Federacije. Taj zakon o dopunama zakona o radu išao je po skraćenoj proceduri obzirom da se radi o hitnosti i naravno na inicijativu udruženja poslodavaca da se angažiraju studenti zbog potrebe za angažiranje na raznoraznim poslovima", kazala je Babić za Bljesak.info.
Prema ovom zakonu koji se treba usvojiti, osobe ne smiju biti mlađe od 18, a starije od 26 godina te će moći obavljat poslove i biti osigurani. Kako objašnjava, ovim novim zakonom bit će im osiguran i odmor tijekom rada u istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu u skladu s mirovinskim i invalidskim osiguranjem.
"To je bila inicijativa, to je novina i imali smo više tih zastupničkih inicijativa i pitanja koji su vezani za angažman studenata i upravo zbog te potrebe moramo to implementirati na što kvalitetniji način. U međuvremenu je pokrenuta inicijativa od strane Vlade, međuresorna skupina je formirana i u tijeku je usvajanje informacije", zaključila je Babić za Bljesak.info.
4. ožujak ključan
Da se nadaju pozitivnom odgovoru na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH potvrdio je i Nenadić.
"Volio bih čuti obrazloženje bilo kojeg zastupnika koji bi rekao kako ovo zakonsko rješenje nije potrebno usvojiti jer to bi za mene značilo podršku odlasku mladih, podršku zapošljavanju naših ljudi u zemljama okruženja, onemogućavanje pronalaska sezonskih i drugih poslova. Potpuno mi je neprihvatljivo da nemamo sezonske radnike, radnike u ugostiteljstvu, da se restorani i ugostiteljski objekti zatvaraju ili da se zatvara jedna smjena jer nema radnika. Poražavajuće mi je da smo visoko na listi evidencija nezaposlenih osoba i nije mi prihvatljiva situacija da radimo na uvozu stranih radnika sve dok u zemlji ima naših ljudi koji žele raditi", istaknuo je Nenadić za Bljesak.info.
Strpljenja kod poslodavaca je sve manje, dok je nameta sve više, pa ostaje za nadati se kako će 4. ožujka Zastupnički dom FBiH ipak izglasati izmjene i dopune zakona koji će ići na ruku poslodavaca.
