Na neto plaću od 1000 KM državi se plati 726 KM doprinosa i poreza

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Više od 200 tisuća radnika u BiH kruh zarađuje radeći 'na crno', sretni što im se uopće pružila prilika nešto zaraditi i tako prehraniti svoje obitelji, piše Večernji list.

S druge strane, izravna šteta ove pojave jest što im se gubi staž i ne mogu se liječiti. A štete trpi i država zbog neplaćanja poreza i doprinosa.

Jedan od razloga ovakvog stanja sigurno je i to što je Bosna i Hercegovina, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnoj razini, među rekorderima svijeta kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima.

Iz Porezne uprave Federacije BiH, koja je nadležna za prikupljanje i naplatu izravnih poreza, kao što su porez na dobit, dohodak, imovinu te naknade i pristojbe, za Radio Sarajevo ističu kako se na neto plaću u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od 72,6 posto. Kad je riječ o BiH, stanje je glede ovog pitanja najgore u FBiH, dok su porezi i doprinosi u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko manji.

Iz Porezne uprave su objasnili kako izgledaju opterećenja u FBiH na konkretnom primjeru.

"Recimo, ako radnik ima neto plaću od 1000 KM, njegova bruto plaća je znatno veća, odnosno iznosi 1562 KM. Prema Zakonu o doprinosima u FBiH, na iznos neto plaće od 1000 KM potrebno je platiti doprinose za MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose za zdravstvo u iznosu od 257,73 KM i doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Uz to, potrebno je platiti porez na dohodak u iznosu od 77,78 KM, što ukupno iznosi 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću", kazali su iz Porezne uprave FBiH.

Ipak, iako BiH ima visoke stope doprinosa, iz PU FBiH ističu kako je značajno to što je osnovica plaće na koju se obračunavaju doprinosi u ovom dijelu BiH najniža u regiji.

Upravo zbog visokih doprinosa, nije rijedak slučaj da su u pojedinim tvrtkama, od čistačice do inženjera, svi prijavljeni na minimalac od 410 KM, dok razliku primaju na ruke.

"Poslodavci se najčešće odlučuju za poslovanje u “sivoj zoni”, upravo zbog visokih stopa doprinosa koji opterećuju njihovo poslovanje. Smatram da bi rješenje u ovom trenutku bila kombinacija smanjivanja stopa doprinosa na iznos oko 25% bruto plaće i rigoroznih kazni. Ovime bi se mnogi poslodavci stimulirali da svoje radnike uvedu u legalne ekonomske tokove. Isto tako, država treba mladim osobama do 35 godina koje pokreću vlastitu tvrtku omogućiti, koliko god je moguće, razne olakšice kako bi te osobe zadržali u zemlji te zaustavili iseljavanje", kazao je analitičar Faruk Hadžić.