Nedostatak obiteljskih doktora postao akutni problem, traži se angažiranje i umirovljenika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Građane Republike Srpske, u domovima zdravlja, liječi ukupno 321 liječnik obiteljske medicine. Samo u banjalučkom Domu zdravlja, koji je nadležan za najveći broj zdravstvenih osiguranika, usluge pruža 129 doktora. Njihova neto plaća je od 1.811 do 2.266 KM.

Po podacima koje je Fena dobila od Instituta za javno zdravstvo RS, u domovima zdravlja tijekom prošle godine od ukupnog broja specijalista obiteljske medicine, četiri su starosti do 34 godine, njih 78 je u starosnoj grupi 35-44, 129 u grupi 45-54 i 110 je starijih od 55 godina.

Mnogi problemi

Iza ove statistike kriju se mnogi problemi zbog kojih je prijedorski Dom zdravlja zatražio od resornog ministra u Vladi RS zakonske izmjene po kojima bi, u određenim okolnostima, mogli biti angažirani liječnici koji su u mirovini. Također, zatražena je i izmjena podzakonskih akata u cilju rješavanja problema koji se zove nedostatak doktora obiteljske medicine. Zato, po ocjeni samih liječnika, prijeti veliki problem opstanka ambulanti obiteljske medicine.

Primjera radi, banjalučki Dom zdravlja je uspio zaposliti jedva dva nova liječnika i to na raspisana dva natječaja na kojima je traženo ukupno 12 liječnika. Zapravo, zaposlena su oba liječnika koja su se prijavila na natječaje.

Upravo zbog nedostatka kadra, postoji mogućnost da će tijekom praznika i korištenja godišnjih odmora, rad u pojedinim ambulantama biti reduciran. Banjalučki Dom zdravlja ima 34 ambulante obiteljske medicine u 33 mjesne zajednice u kojima se poslovi svakodnevno obavljaju.

U ovoj javnoj zdravstvenoj ustanovi trenutno je zaposleno 129 liječnika medicine, doktora specijalista obiteljske medicine, doktora na specijalizaciji u Službi obiteljske medicine. Prosjek starosti doktora u Službi obiteljske medicine je 51 godina.

''Dom zdravlja u Banjoj Luci doktori napuštaju i zbog prelaska na rad u druge zdravstvene ustanove, odlaska u invalidsku mirovinu, a povremeno se događa da netko od liječnika odlazi na rad u europske zemlje, uglavnom u Sloveniju'', kažu za Fenu u ovoj javnoj zdravstvenoj ustanovi.

Tvrde da je menadžment ove ustanove od 2021. u više navrata upozoravao na činjenicu da će u narednih četiri do pet godina veliki broj specijalista obiteljske medicine napustiti Dom zdravlja u Banjoj Luci zbog ispunjavanja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu.

''Tako, samo u ovoj godini, po osnovu odlaska u starosnu mirovinu ostajemo bez sedam specijalista obiteljske medicine, a ovaj trend se nastavlja i u narednim godinama. U 2026. godini čak 11 specijalista obiteljske medicine će steći uvjete za odlazak u starosnu mirovinu'', naglašavaju u Domu zdravlja.

Zanimanje izuzetno malo

Tvrde da je interes mladih liječnika za rad u obiteljskoj medicini izuzetno mali. Smatraju da je razlog “težak i zahtjevan rad” u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a posebno u obiteljske medicini.

''Zbog toga u proteklih pet godina imamo sve manji interes mladih kolega za specijalizacije iz obiteljske medicine, što predstavlja veliki problem opstanka ambulanti obiteljske medicine koji rade u domovima zdravlja u RS. Mladi doktori se odlučuju za specijalizaciju u bolničkom sektoru, jer imaju veću mogućnost zarade i napredovanja, a imaju mogućnost da sa tim specijalizacijama rade i u privatnom sektoru'', objašnjavaju situaciju u Domu zdravlja Banja Luka.

U Domu zdravlja Banja Luka dijele mišljenje i podržavaju kolege iz Prijedora koji su službeno zatražili izmjene zakonske regulative u cilju rješavanja akutnog problema. Ovakvu praksu su uvele i neke druge zdravstvene ustanove u regiji.

''Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu koji broj liječnika  će biti zainteresiran da nakon dugogodišnjeg iscrpljujećeg rada u obiteljskoj medicini nastavi raditi nakon sticanja uvjeta za mirovinu. Čak i ako bi bilo iskazanog interesa za rad treba voditi računa o zdravstvenom stanju doktora – umirovljenika te mogućnosti obavljanja poslova u punom radnom vremenu što podrazumijeva rad u smjenama, rad u dane vikenda, u terenskim ambulantama te ostale specifičnosti rada u zdravstvu'', napominju oni.

Starosna granica

Također, treba voditi računa koja je, kako kažu, gornja starosna granica angažiranja liječnika koji su ispunili uvjete za mirovinu, a koji žele da nastave da rade.

Smatraju da i pored angažiranja liječnika - umirovljenika interes i broj mladih liječnika koji će se zapošljavati u domovima zdravlja, odnosno u obiteljskoj medicini.

''Kako bi se na najbolji način odgovorilo ovom izazovu potrebno je izraditi strategiju školovanja i zapošljavanja specijalista obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije, radiologije i urgentne medicine'', smatraju oni.

U Ministrstvu zdravlja i socijalne zaštite RS za Fenu kažu da će, u konzultaciji sa strukovnim udruženjima, Ministarstvo u narednom periodu tražiti mogućnosti i modele kroz izmjene zakonske regulative u cilju efikasnijeg upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu.

''Važno je napomenuti da se usluge zdravstvene zaštite pacijentima u Republici Srpskoj pružaju u kontinuitetu i uz veliku posvećenost, bez obzira na izazove koji opterećuju savremene zdravstvene sisteme'', kažu u Ministarstvu.

Podsjećaju i da je primarna zdravstvena zaštita u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje su osnivači doma zdravlja, te, između ostalog, prati rad istog, imenuje i razrješava rukovodstvo doma zdravlja, te su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na teritoriji lokalne samouprave.

Medicinari RS su polovinom travnja ove godine održali prosvjedni skup u Parku “Mladen Stojanović” upravo tražeći bolje uvjete rada, a prije svega veće plaće.

''Ne potcjenjujem njedno zanmanje i zvanje. Ali, sada u Republici Srpskoj konobari ili zaposleni u kladionicama imaju plaću od 1.200-1.500 KM'', izjavio je Zoran Milutinović, sekretar u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite RS.

Na tom skupu je poručeno da povećanje plaća znači vraćanje digniteta zdravstvenih radnika.