Nerealno
Poslodavci protiv povećanja minimalne plaće
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Udruženje poslodavaca FBiH (UPFBiH) upozorava da bi nerealno povećanje minimalne plaće dovelo do nestanka velikog broja obrta i malih biznisa sa više od 40.000 zaposlenih.
''UPFBiH smatra neprihvatljivom situaciju u kojoj ne postoji minimalna plaća. Zbog toga smo potpisali Zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga sa sindikatima iz realnog sektora, koja podrazumijeva i dogovor socijalnih partnera o minimalnoj plaći za pojedine djelatnosti'', navode u priopćenju za javnost.
Kao što je poznato, minimalna plaća se utvrđuje od Vlade FBiH, nakon konsultacija sa socijalnim partnerima, a na osnovu metodologije za utvrđivanje i usklađivanje minimalne plaće koja još nije usvojena. Takvo rješenje iz Zakona o radu FBiH je potpuno u skladu sa Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 131 o utvrđivanju minimalne plaće. Naime, prema ovoj konvenciji, elementi za utvrđivanje minimalne plaće su potrebe radnika i njihovih porodica, uzimajući u obzir generalni nivo plaća u zemlji i životne troškove te ekonomski faktori, uključujući zahtjeve u vezi ekonomskog razvoja i nivoa produktivnosti i zaposlenosti.
''Zbog toga nam je potpuno nejasno kako nadležni odbori oba doma Parlamenta FBiH razmatraju prijedloge nelegalnog i nelegitimnog sindikata, pri tome kršeći odredbe zakona koje su sami usvojili, kao i međunarodnih konvencija koje imaju prioritet nad domaćim zakonodavstvom. Naime, prema Zakonu o radu Parlament FBiH nema nikakvu nadležnost u utvrđivanju minimalne plaće. A potpuno je neprihvatljivo da se o minimalnoj plaći razgovara bez socijalnih partnera i Ekonomsko-socijalnog vijeća'', navode iz UPFBiH.
UPFBiH je usvojilo, prije više od godinu dana, stavove koje je dostavilo Vladi FBiH, a koji se tiču: utvrđivanja minimalne plaće u iznosu koji utvrde socijalni partneri, drugi zahtjev je bitno smanjenje opterećenja cijene rada i da taj iznos ide u povećanje plaća radnika, te da se ustanove kriteriji za objektivno utvrđivanje i usklađivanje cijene rada u skladu sa Konvencijom MOR-a br. 131.
''Ukoliko bi se minimalna plaća utvrdila u nerealno visokom iznosu to bi za posljedicu imalo nestanak velikog broja obrta, obiteljskih i malih firmi, prestanka potrebe za radom više od 40.000 ljudi, prvenstveno u obrtima, obiteljskim, mikro i malim poduzećima, smanjenje prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova, povećanje 'sive zone' i rada na crno. Za takve posljedice bit će odgovorni oni koji budu donosili takve odluke'', dodaje se u priopćenju UPFBiH.
Hurtić: Novalić podržava rast minimalne plaće
Savjetnik premijera Federacije Bosne i Hercegovine Zlatko Hurtić kazao je za Fenu da Vlada FBiH zajedno s poslodavcima i sindikatima kroz Ekonomsko-socijalno vijeće vodi konsultacije oko povećanja minimalne plaće.
Hurtić podsjeća da su jučer Udruženje poslodavaca i 18 sindikalnih organizacija izdali priopćenje u kojem su naveli da oni intenzivno rade s predstavnicima Vlade FBiH da se kroz dijalog i suradnju postigne dogovor o minimalnoj plaći.
Plaća od 1000 KM populistički potez
Udruženje poslodavaca FBiH i “predstavnici legitimnih, granskih sindikata“, kako su naveli u priopćenju, nedavno su potpisali Zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga, i svi su suglasni kako je “najava Selvedina Šatorovića, nelegitimnog predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH o održavanju prosvjeda sa zahtjevom za povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, zakašnjeli i populistički potez“.
Ukazujući na brojne nedoumice koje su u javnosti izazvale brojne, oprečne informacije vezane za minimalnu plaću i njeno povećanje, Hurtić objašnjava da Zakon o radu predviđa utvrđivanja minimalne plaće putem Uredbe koju usvaja Vlada FBiH, na prijedlog Ministarstva financija, a na osnovu konsultacija provedenih u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH
"Međutim, Uredba mora biti usklađena i s Metodologijom za izračun i usklađivanje najniže plaće koju je već utvrdio Federalni zavod za programiranje razvoja, jer utvrđivanje minimalne plaće može biti pogubno za ekonomski rast, ali i rast zaposlenosti i upravo zato je važno da se prilikom utvrđivanja nivoa rasta minimalne plaće primarno koristi ekonomska analiza, kao što je to slučaj u svim zemljama Europske unije i okruženja", dodao je.
Zahtjeve pojedinaca o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM Hurtić smatra nerealnim, a optužbe kako premijer želi blokirati najavljene prosvjede u potpunosti odbacuje podsjećajući da je premijer još ranije prihvatio zahtjev sindikata, koji djeluju u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća, o povećanju minimalne plaće.
Uz to, naglašava i da premijer podržava sve građanske slobode, među kojima je i pravo na okupljanje, odnosno protesti, a tvrdnje pojedinaca kako je premijer to, navodno, tražio u pismu koje je uputio kantonalnom ministru, apsolutno nisu točne.
"Vlada FBiH smatra da visinu minimalne plaće treba utvrditi zajedno s usvajanjem zakona o doprinosima i porezu na dohodak, koji su već godinama u parlamentarnoj proceduri, jer time bi se osiguralo da rast minimalne plaće ujedno znači i rast primanja radnika, a izbjegla prisutna praksa, koju omogućavaju sadašnji propisi da rast minimalne plaće ne prati i rast primanja radnika zbog manipulacija oko visine toplog obroka", kaže Hurtić.
Veliki broj radnika izašao iz tzv. minimalne plaće
Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je veliki broj radnika već izašao iz tzv. minimalne plaće od 2014. godine, odnosno Vlade premijera Nermina Nikšića, kada je 110.064 ljudi primalo neto plaću do 420 KM, taj broj se 2020. godine smanjio na 23.732.
Pojednostavimo, ukoliko bi se udovoljilo zahtjevu da minimalna plaća bude 1.000 KM to bi značilo značajno povećanje, ionako visokih plaća u javnom sektoru, pa stoga ne čudi što uglavnom sindikati iz javnog sektora traže ovo povećanje.
S druge strane, postoji realna opasnost da bi veliki broj radnika izgubio posao ili bio prisiljen raditi u sivoj ekonomiji zbog nemogućnosti poslodavaca da isplaćuju minimalnu plaću koja bi u tom slučaju bila veća od prosječne plaće, što nije zabilježeno nigdje u svijetu.
Upravo zbog toga Vlada je kroz dva spomenuta zakona predložila smanjenje poreza i doprinosa čime bi se stvorile pretpostavke za povećanje plaća i zaštitila radna mjesta.
"Svaki populizam u ovoj sferi krajnje je opasan jer se radi o velikom broju radnika, koji ukoliko minimalna plaća bude utvrđena na nerealno visokoj razini, mogu izgubiti radno mjesto, što bi vodilo lančanim negativnim reakcijama po financiranje mirovnog, zdravstvenog i drugih fondova", zaključio je Hurtić.
