Neum: Mještanima ispresjecane parcele, kamenolomu prijeti ogromna ekonomska šteta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U neumskom naselju Crnoglav održan je prosvjed mještana Crnoglava i Rabrana, kao i predstavnika kamenoloma ''Crnoglav'', a sve kako bi ukazali na jedan problem – činjenicu da im je JP Ceste Federacije spresjecalo parcele u ovim naseljima, a taj čin zadao je velike glavobolje svima.

Mještani ovih naselja, ali i mještani Neuma, te predstavnici kamenoloma ''Crnoglav'', blokirali su u ponedjeljak cestu Neum – Stolac kako bi ukazali na ovaj problem te nadležnima skrenuli pažnju na veliku ekonomsku štetu koju trpi lokalno stanovništvo neumskog zaleđa.

Odgovornim smatraju JP Ceste Federacije BiH, za koje se tvrde kako s njima ne žele ni razgovarati.

Parcele presječene i uništene

Bešir Tucaković, vlasnik jedne od parcela, kaže za Bljesak.info kako je njegova parcela presječena na dva dijela.

''Parcela je presječena popola, i sad na drugi dio parcele ne mogu ni doći, jer tuda prolazi cesta. Kad  se ona asfaltira i završi, ja nemam više propusta na drugi dio parcele, nisu napravili nikakav prolaz, put, ništa'', kaže nam Bešir.

Dodaje kako posjeduje dokumente da je parcela njegovo vlasništvo.

''Imam i papir na kojemu je nacrtano da će biti napravljen propust za drugu parcelu ako se ona presječe, da se može korisiti, evo sad se parcela presjekla, ali propust nije napravljen i ja sam taj dio zemlje praktički izgubio'', govori dalje Bešir.

''Nitko nam se ne javlja, nitko ništa ne govori zašto je tako, mi tražimo da se to regulira da ne ostanemo bez polovine parcele. Cijelo naselje je uz nas, kao i ljudi iz kamenoloma'', zaključuje Bešir.

Pored štete za lokalno stanovništvo, kojemu su, kako se to jasno vidi, parcele presječene na dva dijela, a jednom dijelu sada nemaju pristup, velike štete trpi i kamenolom.

Ekonomska šteta prijeti kamenolomu

Iz kamenoloma ''Crnoglav'' su za Bljesak.info rekli kako se štete mjere u stotinama tisuća marka na godišnjoj razini.

''Oni su nama dali više solucija kako bismo imali pristup parcelama na kojima je kamenolom, na kraju nijedna od tih solucija nije ispoštovana. Od JP Ceste Federacije smo tražili da nam naprave potputnjak kako bismo mogli nesmetano raditi, kao i jedan priključak, i mi na to nismo dobili nikakav odgovor'', govore nam iz kamenoloma ''Crnoglav''.

Ova tvrtka sada praktički ne može svojim strojevima doći do iskopa te raditi redoviti posao iskopa i odvoza kamena.

Prolaskom trase magistralnog puta Neum - Stolac parcela je presječena na dva dijela, te se ni gornjem ni donjem dijelu presječene parcele sada ne može pristupiti, a da problem bude još veći, presječen je i stari put korišten za pristup istima te za potrebe JP HZ HB. 

Prolaskom magistralne ceste ovim područjem onemogućena je bilo kakva ranije planirana ekonomska aktivnost kamenoloma, samim time nanesena je i ekonomska šteta. 

''Čak nisu ispoštovali ni dogovor oko približavanja kamenolomu, jer su nam prišli na nekih 18 metara, iako su rekli da sa trasom neće prići blizu eksploatacijskog polja bliže od 45 metara, što je bio naš konačan dogovor'', dodaju iz kamenoloma.

Nema komunikacije

Ovom Javnom poduzeću zamjeraju nedostatak komunikacije i želje za rješavanjem ovog problema.

''Jedino što smo dobili jeste jedno šturo priopćenje da će nam osigurati jedan priključak sa donjeg potputnjaka, što nama opet onemogućava rad jer nam treba dva kilometra da prođemo strojem cijelom parcelom do tog priključka'', kažu iz kamenoloma i dodaju kako se ekonomski gubici mjere u stotinama tisuća maraka.

''Mi tražimo samo da se naša parcela spoji, da gornja i donja parcela budu jedna. Općina Neum stoji iza nas, oni su obavijestili JP Ceste FBiH kako je ovo potreba lokalne zajednice, imamo podršku i lokalnog stanovništva, kojemu ćemo dopustiti korištenje potputnjaka ako ga dobijemo'', zaključuju iz kamenoloma Crnoglav.

Okupljeni na današnjem prosvjeduju u neumskom zaleđu poručili su kako od svojih zahtjeva neće odustati te kako se nadaju da će ipak prevladati razum odgovornih kojima poručuju kako moraju shvatiti da se radi o životnom i ekonomskom pitanju lokalnog stanovništva u ruralnoj sredini.