Od početka pandemije bez posla u BiH ostalo gotovo 30.000 ljudi!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od ožujka, kada je u Bosni i Hercegovini počela pandemija koronavirusa, broj nezaposlenih povećao se za 29.323, pokazali su podaci Agencije za statistiku BiH.

Naime, prema statističkim podacima, u ožujku ove godine u BiH je bilo 398.270 nezaposlenih, a zaključno s kolovozom ove godine taj broj povećao se na 427.593. U odnosu na kraj prošle godine, broj nezaposlenih veći je za 25.647.

Broj nezaposlenih rastao je svakog mjeseca od ožujka do kolovoza, izuzimajući lipanj, kada je, nakon popuštanja epidemioloških mjera, došlo do blagog pada stope nezaposlenosti, piše Avaz.

''Ako usporedimo registrirane nezaposlene po kvalifikacijskoj strukturi, vidi se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 135.997, zatim slijede osobe sa srednjom stručnom spremom 124.438 i nekvalificirane osobe 111.868. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja, odnosno VŠS 7.364, a slijede ih polukvalificirane osobe 7.129. Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 57,2 posto ili u apsolutnom iznosu 244.549 osoba ženskog spola'', pojasnili su iz Agencije za statistiku BiH.

Ekonomist Faruk Hadžić je rekao za Avaz kako podaci o službeno registriranoj nezaposlenosti pokazuju sve ono što je progresivni dio struke upozoravao u ožujku ove godine prilikom prvih najava dolaska pandemije koronavirusa.

''Kada se analiziraju podaci vezano za nezaposlenost, prikazani su samo podaci osoba koje su bile prijavljene pa su ostale bez posla. Struktura otpuštenih svih radnika u državi pokazuje da je čak 89,58 posto došlo iz četiri sektora koja su nositelji gospodarske aktivnosti'', pojasnio je Hadžić.

Dodao je da, drugim riječima, od 10 otpuštenih radnika 9 je došlo iz sektora ugostiteljstva i hotelijerstva, trgovina na veliko i na malo, prerađivačka industrija te sektor zabava i rekreacija.

''Broj nezaposlenih je sigurno i dosta veći, jer službeni podaci nisu uključili broj radnika koji su radili na crno, a ostali su bez posla. Da je broj ovih radnika značajan, može se vidjeti i prema podacima vezano za naplatu poreza i doprinosa, gdje je daleko veći pad zabilježen vezano za naplatu neizravnih poreza, što je posljedica smanjene potrošnje stanovništva. Iako se rad na crno treba suzbiti, ipak moramo uvažiti i činjenicu da do 25 posto nezaposlenih radnika u državi radi na crno'', kaže Hadžić.