Lakoća poslovanja i konkurentnost
Opet smo nazadovali
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Federalna vlada upoznata je danas s Izvještajem globalne konkurentnosti koji objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEF) i dokumentom Lakoća poslovanja koju objavljuje Svjetska Banka (WB).
Kako je prioćeno nakon sjednice Vlade Federacije BiH, preporučeno je svim federalnim ministarstvima da, kod planiranja redovnih aktivnosti, predvide i aktivnosti koje će dovesti do lakšeg poslovanja gospodarskih subjekata i povećanja konkurentnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, u skladu s dokumentima Lakoća poslovanja 2019. i Konkurentnost 2018. Bosna i Hercegovina.
Pad
Zadužen je Zavod za programiranje razvoja FBiH da, na osnovu ove analize, pripremi i prijedlog mjera i aktivnosti koje bi trebalo poduzeti na poboljšanju pozicije BiH u ovim segmentima. Vlada je zatražila hitne i dugoročne mjere za djelovanje na poboljšanju stanja.
Izvještaj globalne konkurentnosti predstavlja rezultate globalnog rangiranja zemalja prema indeksu konkurentnosti kombinacijom raznih indikatora koji predstavljaju stubove konkurentnosti. Konkurentnost zemlje je, navela je Vlada, posebno važna jer doprinosi unapređenju poslovanja, višem životnom standardu, te generira resurse potrebne za veće društvene ciljeve čime nedvojbeno doprinosi ukupnom ekonomskom rastu.
Kada je riječ o konkurentosti Bosne i Hercegovine ove godine Izvještaj pokazuje da je BiH među 140 zemalja rangirana na 91. mjestu s ocjenom 54,2 (maksimalna ocjena je 100). U odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je poboljšanje ukupne ocjene za 0,4 boda, što nije utjecalo na poboljšanje ranga, jer je BiH ove godine zabilježila pad za jedno mjesto kada je u pitanju indeks globalne konkurentnosti.
Institucije su problem
Promatrajući pojedinačno svih 12 stubova konkurentnosti, koji čine ukupni indeks i prema kojima se rangiraju zemlje, ove godine BiH bilježi napredak u četiri stuba i to u makroekonomskom okruženju (poboljšanje za 13 mjesta), financijskom sustavu (poboljšanje za sedam mjesta), tržištu roba (poboljšanje za dva mjesta) i zdravstva (poboljšanje za jedno mjesto). Stubovi koji i dalje najviše utječu na pogoršanje ranga su stubovi institucija, tržišta rada, infrastrukture, tehnologija i poslovne dinamike.
Analizirajući regionalno okruženje ove godine najbolje rezultate u rangiranju konkurentnosti ostvarila je Slovenija (35. mjesto), Srbija (65. mjesto), Hrvatska (68. mjesto), Crna Gora (71. mjesto), Albanija (76. mjesto) i Makedonija (84. mjesto).
Kada je u pitanju izvještaj Lakoće poslovanja koji predstavlja kvantitativne pokazatelje poslovne regulative među zemljama, ove godine je Bosna i Hercegovina među 190 zemalja rangirana na 89. mjestu s ocjenom 63,82 (maksimalna ocjena je 100). U odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je poboljšanje ocjene za 0,3 boda što, također, nije utjecalo na poboljšanje ranga, te je i po ovom rangiranju BiH zabilježila nazadak za tri mjesta.
Nazadak u svim oblastima
Posmatrajući pojedinačno svih deset oblasti prema kojima se vrši rangiranje zemalja, ove godine BiH bilježi nazadak u svim oblastima osim u rješavanju nesolventnosti (poboljšanje za tri mjesta) i međunarodnoj trgovini koja je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu. Oblasti koje su najviše doprinjele pogoršanju ranga su zaštita manjinskih investitora, osnivanje poduzeća, priključenje električne energije, izvršenje ugovora, mogućnost kreditiranja, registracija imovine, poreska politika i dobivanje građevinskih dozvola.
Analizirajući regionalno okruženje ove godine najbolje rezultate prema Lakoći poslovanja ostvarila je Makedonija (10. mjesto), Slovenija (40. mjesto), Kosovo (44. mjesto), Srbija (48. mjesto), Hrvatska (58. mjesto) i Albanija (63. mjesto).
Ovogodišnji izvještaj Lakoće poslovanja zabilježio je poboljšanje uslova poslovanja malih i srednjih poduzeća u 128 rangiranih zemalja koje su provele 314 reformi, nnnavodei Vlada F BiH.
