Otvorena prva konferencija o položaju i zaštiti žena u bh. medijima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udio žena na pozicijama direktorica u medijima u Bosni i Hercegovini je oko 25 posto, a najlošija rodna struktura je na direktorskim pozicijama u televizijskom sektoru, pokazalo je istraživanje koje je uradila Udruga BH novinari. 

O rezultatima ovog istraživanja koje je potvrdilo rodni disbalans na štetu žena, pogotovo u upravljačkim medijskim strukturama govorit će se u naredna dva dana na konferenciji u Sarajevu o temi "Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima". 

Skup je otvorio šef Misije OSCE-a Bruce Berton uz čiju pomoć je konferencija i organizirana, naglasivši da je važno zaštititi novinarke posebno zbog evidentnog političkog, ali i financijskog pritiska kojem su medijski djelatnici izloženi. 

''To onemogućava medije da služe javnosti i zadovolje potrebe javnosti, a pritisak na novinarke je na još većem razini'', istaknuo je Berton, podsjetivši da žene nose dvostruki teret jer su novinarke i žene, a sve to vodi ka autocenzuri. 

Pozvao je novinarke da ne odustaju od svoje profesije, obećavši da će Misija OSCE-a učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitila prava novinarki. 

Veleposlanik Švedske u BiH Anders Hagelberg ocijenio je da je sve manje prostora za rad medija jer se sve više svjedoči ograničenju medijskih sloboda, ali i pristupa javnim dokumentima. 

Predložio je i da se formira mreža novinarki u Bosni i Hercegovini kako bi bile u mogućnosti međusobno se podržavati i boriti se za zaštitu svojih prava. 

Predsjednik Udruge BH novinari Marko Divković govorio je o položaju novinarki na zadacima gdje se često susreću sa surovošću muškog svijeta, naglasivši posebno odsustvo solidarnosti i kazavši da tamo gdje se kreće inače je više žena nego muškaraca, ali ne primjećuje ozbiljnije naznake solidarnosti o čemu je također potrebno govoriti. 

Programska koordinatorica Civil Rights Defendersa Ena Bavčić smatra da je pravo vrijeme razmišljati gdje su žene danas ne samo u oblasti novinarstva nego i u društvu uopće, dodajući da je posljednje vrijeme uočena potreba da se govori o položaju novinarki. 

Osvrnula se na napade na novinarke ocijenivši da je potrebno baviti se temeljitije tim problemom te da se često napad na novinarke odnosi na napad na čast, ugled i integritet. 

Kako je rečeno BiH ima zaokružen zakonodavni i institucionalni okvir rodne ravnopravnosti, usklađen sa svjetskim standardima u ovoj oblasti, ali unatoč tome u stručnoj zajednici postoji suglasnost da nejednakost među spolovima postoji u različitim društvenim sferama, uključujući i oblast medija. 

Između ostaloga istraživanje Udruge BH novinari pokazalo je i da su žene na trećini svih analiziranih pozicija glavnih i odgovornih urednica u medijima, a udio muškaraca je dvije trećine dok je najviše žena na pozicijama glavne i odgovorne urednice u radijskom sektoru (44,7 posto), a najmanje u online medijima, gdje žene čine 21,7 posto imenovanih na tim pozicijama. 

Sudionici prve konferencije u BiH o položaju i zaštiti žena u bh. medijima, pokušat će dati odgovor na pitanje o modelima i mogućnostima uređenja medijskog sektora u skladu s rodnom ravnopravnošću, kao i većoj zastupljenosti žena na upravljačkim i uredničkim pozicijama u medijima.