Pandemija sakrila radnike na crno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je, prema službenim podacima Republičkog inspektorata RS, broj radnika na crno prošle godine bio niži u odnosu na 2019. godinu, sindikalci smatraju da pandemija nije utjecala na smanjenje rada u sivoj zoni, već je prikrila takve slučajeve, a za neke su u Sindikatu saznali da nisu prijavljeni tek kad su se požalili da nisu dobili minimalac za razdoblje kada određeni poslovni subjekti nisu radili.

Inspektori Republičkog inspektorata su u razdoblju pandemije virusa korona, pored kontrola koje vrše, bili zaduženi i za kontroliranje pridržavanja epidemiološkim mjerama, zbog čega je tijekom 2020. godine registriran nešto manji broj radnika na crno.

"Od početka ove godine svi inspektori Inspektorata RS provode akciju pojačanog nadzora prijavljivanja radnika, na način da u tijeku redovnih kontrola i u okviru kontrola provođenja epidemioloških mjera, kao jednu od obaveznih provjera kontroliraju i radno-pravni status zatečenih radnika", kazali su u Republičkom inspektoratu.

Dodaju da je u 2019. godini, po osnovu ugovora o radu, kontrolirano 13.550 radnika, od čega 333 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

"Zbog nepravilnosti utvrđenih u pogledu zaključivanja ugovora o radu i rada na crno izrečene su kazne u iznosu od 430.150 KM", naveli su u Republičkom inspektoratu za "Nezavisne novine".

Dodali su da je u 2020. godini kontrolirano 19.695 radnika, a otkriveno je 175 radnika koji su radili na crno.

"Tada su izrečene kazne u iznosu od 141.600 KM", kazali su u Inspektoratu RS.

Nadalje navode da je u prva tri mjeseca ove godine kontrolirano 4.000 radnika, od čega njih 80 nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

"Zbog toga su poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 256.000 KM", naveli su u Inspektoratu RS.

Da je rad na crno i dalje veliki problem u Srpskoj, potvrdila je za "Nezavisne" Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, koja ističe da je zanimljivo da je pandemija virusa korona otkrila koje su to djelatnosti u kojima je prisutan ovaj oblik nezakonitog rada.

"Imali smo mnogo prijava radnika, koji su radili u granama kojima je bio zabranjen rad u razdoblju pandemije i kojima su odlukom Vlade RS, koja je donesena zajedno sa Savezom sindikata, trebali biti isplaćeni doprinosi i najniže plaće. Dosta njih nam je prijavljivao da nisu primili tu pomoć Vlade RS, jer nisu bili prijavljeni", navela je Mišićeva, dodajući da su u Sindikatu tek tada saznali da su ovi radnici bili zaposleni na crno.

Istaknula je da su u ovom razdoblju saznali i gdje ima radnika koji su prijavljeni da rade četiri sata, a rade osam ili deset sati dnevno.

Dodala je da su odlukom Republičkog stožera za izvanredne situacije inspektori Inspektorata RS dobili zadatak da kontroliraju poštovanje epidemioloških mjera, što je, prema njenim riječima, smanjilo mogućnost redovnih kontrola kada je u pitanju oblasti rada.

"Više su inspektori bili posvećeni praćenju provođenja epidemiološkim mjera. Možda je to utjecalo da se smanjio broj kontrola koje se tiču neprijavljenog rada i radnih odnosa kod poslodavca u vezi sa pravima radnika", kazala je Mišićeva.

Navodi da se, prema ocjenama eksternih istraživanja, pokazuje da se jedna trećina bruto društvenog proizvoda nalazi u sivoj zoni.

"Znajući kakva je situacija kada je riječ o prilivu novca u proračun, možemo zamisliti što bi značilo da jednu trećinu bruto društvenog proizvoda imamo u proračunu, a ne u džepu pojedinaca", zaključila je Mišićeva.