Najbolje od najboljih
Proglašeni bh. biznis lideri održivog razvoja za 2020. godinu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Razvojni program Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH), uz podršku Švedske, danas je u Sarajevu na svečanoj ceremoniji, organiziranoj u Međunarodnom centru za djecu i mlade Novo Sarajevo, po drugi put proglasio Biznis lidere održivog razvoja u Bosni i Hercegovini.
Ceremonija dodjele Nagrade za biznis lidere održivog razvoja je završni događaj godišnjeg natjecanja za biznis lidere 2020 koje ima za cilj da promovira napore privatnog sektora u polju održivog razvoja u Bosni i Hercegovini.
Nagrade su dodijeljene u tematskim oblastima “Ljudi” i “Resursi i okoliš”, a proglašen je i ukupni pobjednik Nagrade.
Pobjednici u oblasti “Ljudi”: u kategoriji mikro poduzeća za lidera održivog razvoja proglašena je kompanija Stitch 22 d.o.o Sarajevo, dok je u kategoriji malih poduzeća trofej odnijela kompanija Unija MF d.o.o. Sarajevo. U kategoriji srednjih poduzeća pobijedio je Ministry of Programming d.o.o. Sarajevo, dok je u kategoriji velikih poduzeća za Biznis lidera održivog poslovanja u Bosni i Hercegovini za 2020. proglašena kompanija Lanaco d.o.o. Banja Luka.
U kategoriji mikro kompanija u oblasti ”Resursi i okoliš” odabrana je kompanija Turboservis B-H d.o.o. Sarajevo, dok je u istoj oblasti, ali u kategoriji malih poduzeća, titulu ponijela kompanija Jaffa-Komerc d.o.o. Blagaj. U kategorijama srednjih i velikih poduzeća, trofej su osvojile kompanije Tvornica cementa Kakanj d.d. (srednja) i Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo (velika).
Za ukupnog pobjednika, odnosno Biznis lidera održivog razvoja u 2020. godini, je proglašena kompanija Tvornica cementa Kakanj d.d, koja je dala najveći doprinos u promociji Ciljeva održivog razvoja u privatnom sektoru u BiH.
''Zaista sam sretan jer nagradu ukupnog pobjednika u ispunjenu ciljeva održivog razvoja dobijamo drugu godinu zaredom. Danas slavimo trud i napore našeg kolektiva koji je obezbijedio da smo angažirani na ispunjenju Ciljeva održivog razvoja. Mi ćemo se potruditi da i dalje radimo na izgradnji održivog svijeta kako bi bili inspiracija drugim kolektivima koji rade na izgradnji održivog svijeta i BiH. Hvala UNDP-u i Švedskoj što su prepoznali naše napore da izgradimo održivi svijet“, izjavio je Izudin Neimarlija, član uprave Tvornice cementa Kakanj.
''Korištenje SDG-ova kao svojevrsnog kompasa stvorit će nova radna mjesta, smanjiti nejednakost i siromaštvo i zaštititi okoliš za buduće generacije. Ovo će biti vitalno za poboljšanje otpornosti naših društava i zaštitu budućnosti i ljudi, i planete. Švedska je za cilj postavila da do 2045. postane prva svjetska država socijalne zaštite u kojoj se neće koristiti fosilna goriva. Borba protiv klimatskih promjena i zagađenja zraka jedan je od glavnih švedskih prioriteta, borba koja je usko povezana s prelaskom na zelenu ekonomiju i realizacijom Ciljeva održivog razvoja“, kazao je Torgny Svenungsson, zamjenik šefa misije ambasade Švedske u BiH.
Također je dodao da su veoma zadovoljni učešćem privatnog sektora u ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja i Agende 2030.
Nagrada za biznis lidere održivog razvoja prepoznaje i naglašava napore kompanija iz privatnog sektora koji se odnose na postizanje Ciljeva održivog razvoja u BiH i motivira nove poduzetnike da kreiraju svoje poslovne modele u skladu sa Ciljevima održivog razvoja.
Organizira se u okviru projekta „Podrška pripreme za implementaciju ciljeva održivog razvoja i uključivanje privatnog sektora“ kojeg implementira UNDP u BiH, a financira Švedska.
''Sretni smo da možemo proglasiti kompanije, biznis lidere u ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja 8 i 10 u Bosni i Hercegovini i koji su na taj način pokazali svoj odnos prema dostojanstvenom radu i rastu, kao i smanjenju nejednakosti u ovoj zemlji. Danas stavljamo u fokus dostignuća privatnog sektora i koristimo priliku da proslavimo njihov uspjeh koji je vodilja za sve ostale. Ponosni smo da je dodjela Nagrada za biznis lidere održivog razvoja u Bosni i Hercegovini postala tradicija i da se organizuje već drugu godinu zaredom, s tim da ove godine imamo dvostruko veći broj prijavljenih, tj. 106 prijava koje su pristigle od 71 kompanije. U ime UNDP BiH, posebno izražavam zahvalnost Švedskoj, koja je naš partner na ovom putu. Na kraju, čestitam svim finalistima, koji su inspiracija i primjer drugima i koji će, sigurna sam, voditi bh. kompanije sigurnim koracima do 2030. godine“, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.
Ova nagrada je po mnogo čemu jedinstvena. Naime trofej je napravio arhitekt iz Sarajeva, dio Smart Sarajevo tima koristeći jedinstvenu robotsku ruku koja služi kao 3D printer, a za izradu je korišten reciklirani materijal, filament, koji je proizveden u Doboju. Trofej je dizajnirala mlada studentica sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu koja nam dolazi iz Čitluka. Suština nagrade je da potiče na razmišljanja o održivom razvoju u praksi. Ideja o 3D printanim trofejima Nagrade za biznis lidere održivog razvoja izrađenim od reciklirane plastike inspirisan je radom UNDP-ovog Accelerator Lab-a na uspostavljanju radnih prostora bez plastike za jednokratnu upotrebu.
Ovogodišnje nagrade za bh. biznis lidere održivog razvoja su uručili pobjednici ideatona covIDEJA 2020, koji su zajednički organizirali UNDP u Bosni i Hercegovini i Bit Alijansa, s ciljem prikupljanja ideja od javnosti za prevazilaženje negativnih efekata koje je kriza izazvana pandemijom virusa COVID-19 prouzrokovala u svim aspektima našeg života i rada. covIDEJA je inicijativa koju je podržao Accelerator Lab UNDP-a u Bosni i Hercegovini, kao dio globalne mreže znanja i inovacija, a današnje nagrade su uručili Elvira Delić (SMART COV-ring), Dženan Kovačić (Vault nanoplatforma), Lamija Džaferović (Kupi više da BiH diše!) i Branko Petrović (Educor).
Fokus ovogodišnje Nagrade za biznis lidere održivog razvoja u BiH je stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i zaštita okoliša, a u finalni odabir su ušle 23 kompanije od ukupno pristiglih 106 prijava koje je podnijela 71 kompanija. Metodologija za evaluaciju prijava razvijena je na osnovu metodologije UN Global Compact-a i prilagođena je lokalnom kontekstu. Proces evaluacije je povjeren stručnoj ekspertskoj komisiji koju su činili Vjekoslav Domljan, Maja Čolović-Daul i Marko Kakuća.