Pristali na reformu, pa je ne znamo provesti
Šalteranje: Propala još jedna dobra priča za BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Bosna i Hercegovina morat će još jednom na sastanku specijalne PAR grupe zakazanom za 12. veljače u Banja Luci, otvoreno reći i priznati Europskoj komisiji da nije ispoštovala njezine ranije preporuke u vezi s usvajanjem cjelodržavne strategije za reformu javne uprave, odnosno Strateškog okvira za razdoblje 2018.-2022. godina'', izjavio je u intervjuu za Fenu državni koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan.
Izostala podrška
On je uoči zakazanog sastanka s Europskom komisijom kazao da je dosta vremena u proteklom periodu potrošeno na usaglašavanje ovog dokumenta. Podsjetio je da je prvo dokument usaglasila i podržala Zajednička radna grupa svih razina vlasti, kao i da su ga tijekom 2018. usvojile Vlada Brčko distrikta BiH, Vlada Federacije BiH i u rujnu Vijeće ministara BiH.
Pročitajte još
Po Ćuzulanovim riječima, da bi dokument mogao biti finaliziran potrebno je da ga usvoje sve razine vlasti.
''Na žalost, podrška usvajanju ovog dokumenta u Vladi Republike Srpske je izostala, uprkos porukama političara sa nedavnog sastanka u Briselu da će biti potrebno intenzivirati proces reforme javne uprave. Zbog neusvajanja strategije, onemogućeni smo da ispoštujemo i obaveze prema Savjetu ministara BiH, odnosno da do marta ove godine pripremimo zajednički Akcioni plan za provođenje reforme javne uprave - rekao je Ćuzulan.
Zbog toga ih je još jednom pozivamo na usvajanje Strateškog okvira, ali i ostalih dokumenata.
Blokade i gubljenje novca
Upozorio je i na činjenicu da iz sličnih razloga ne funkcionira Fond za reformu javne uprave i da je blokirano usvajanje i implementacija novih projekata koji će pomoći institucijama da brže ispune određene reformske mjere.
''Ukoliko i dalje bude postojao otpor reformi, Bosna i Hercegovina će sigurno izgubiti i novac koji joj je namijenjen i odobren iz sredstava IPA fonda'', upozorio je Ćuzulan.
Naveo je da je nastavak reforme javne uprave značajan za BiH, jer se njome poboljšavaju kapaciteti za prilagođavanje našeg zakonodavstva europskom, ali i radi ubrzanja pregovaračkog procesa s Europskom unijom. Zbog kašnjenja ove, ali i drugih reformi, poput reforme javnih financija, kasnimo za zemljama regije u pridruživanju s Europskom unijom.
Sve reforme, a posebno reforma javne uprave, nešto su što je dijametralno suprotno mentalitetu i interesu stranaka. One žele politiziranu administraciju, jer javni sektor shvaćaju kao glasačku mašineriju.
''Nama je nastavak reforme neophodan jer se njome omogućava efikasno provođenje zakona i na dokazima zasnovanih javnih politika, transparentnija i u potpunosti korisnicima orijentirana javna uprava, profesionalna, dobro organizirana, odgovorna i depolitizirana javna uprava, koja će biti u stanju da postane istinski pokretač društvenog i ekonomskog razvoja, da se nosi s izazovima procesa evropskih integracija i članstva u Europskoj uniji, ali i općeg napretka zemlje'', istaknuo je koordinator.
Davno je trebalo
Dodao je da građani, poslovna zajednica i investitori predugo čekaju da uprava u BiH postane efikasnija, otvorenija, da ima jednostavnije procedure, da im omogući obavljanje usluga elektronskim putem i od kuće, bez redova i čekanja na šalterima, kao i da radi kvalitetnije.
Na pitanje kada će BiH dobiti Akcijski plan za provođenje Inicijativne partnerstva za otvorenu vlast, Ćuzulan, koji predsjedava Savjetodavnim vijećem za implementaciju OGP u BiH, je kazao da je Upravni odbor OGP u prosincu 2018. proglasio BiH neaktivnom članicom, a što je dodatno narušilo naš imidž.
''Davno je trebalo uraditi akcijski plan za cijelu državu, ali je Savjetodavno vijeće tek formirano u svibnju prošle godine. Održali smo nekoliko sastanaka, članovi ovog tijela s razine države, entiteta i Brčko distrikta BiH pripremili su akcione planove, prikupili potrebna mišljenja za slanje na vlade te o njima proveli javne konsultacije. A da bi akcijski plan mogli poslati Inicijativi njegov sastavni dio, u skladu s odlukom Vijeća ministara BiH, također moraju svoj dio posla svi završiti'', istaknuo je.
Obećanja ima, dogovora nema
Kazao je da su, zajedno s civilnim društvom, željeli napraviti ''dobru priču za cijelu BiH''. Naglasio je kako nema odgovora iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS-a zašto do sada nisu proveli javne konsultacije o ovom dokumentu i pripremili ga za slanje na Vladu.
''Ne smijemo zaboraviti da je članstvo u OGP dobrovoljno i da smo mi, kao zemlja, dobrovoljno potpisali inicijativu i obećali da ćemo učiniti konkretne korake na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne uprave, uključivanja i osnaživanja građana i civilnog društva, borbe protiv korupcije, te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvaliteta usluga koje javna uprava pruža građanima'', naveo je koordinator za reformu javne uprave.
Tamo gdje Ured koordinatora za reformu javne uprave može sam iznijeti određene aktivnosti, one su i urađene. Ćuzulan ističe da je Ured koordinatora dao svoj doprinos većoj transparentnosti institucija Vijeća ministara.
Pročitajte još
Na njihovu inicijativu, Vijeće ministara je u prosincu prošle godine usvojio dva dokumenta: Politiku proaktivne transparentnosti i Standarde proaktivne transparentnosti. Standardi sadrže 38 vrsta informacija koje u buduće institucije uprave na razini BiH trebaju objavljivati na svojim web stranicama. Na ovaj način, druge institucije slijedit će primjer Ureda koordinatora za reformu javne uprave koja je sve dokumente objavila na svojoj službenoj web stranici, od informacija u oblasti javnih nabavki do plaća zaposlenih.
Interes stranaka
Na pitanje u čemu je stvarni problem zastoja ove, ali i drugih reformi, koje bi trebale da vode općem napretku, Ćuzulan je rekao: ''Nema opredijeljenog političkog vođenja reformi''.
''Sve reforme, a posebno reforma javne uprave, nešto su što je dijametralno suprotno mentalitetu i interesu stranaka. One žele politiziranu administraciju, jer javni sektor shvaćaju kao glasačku mašineriju. Dakle, nije prvi interes meritornost i profesionalizam državnih službenika. Također, ne žele kontrolu procesa javnih nabavki i transparentne procedure, jer brojne zloupotrebe omogućavaju različite financijske manipulacije'', naveo je Ćuzulan.
S druge strane, dodao je, građani su maksimalno isključeni iz ovih procesa i uglavnom ih i ne razumiju.
''Nemamo kreirano kritičko javno mnijenje koje bi vršilo pritisak na vlast, da bismo imali u tom smislu uređeno društvo. Državni službenici koji bi radili svoj posao uglavnom su blokirani od donositelja odluka. U njima je ključ napretka ovih procesa, iako se oni deklariraju drugačije. Ali, to je samo frazeologija. Dok se to ne promijeni neće biti konkretnog napretka ni dobrih rezultata'', zaključio je Ćuzulan.
