Samo četvrtina zaposlenog stanovništva u HNŽ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na području Hercegovačko-neretvanske županije prosječna stopa zaposlenosti iznosi 25% s izraženom razlikom među općinama, stoji u Strategiji ruralnog razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Prema dokumentu, koji će se naći pred zastupnicima županijske Skupštine, a kojeg smo imali na uvid, najveću stopu zaposlenosti ima Grad Mostar (47,61%) dok Ravno ima najmanju (7,53%).

U općinama Ravno, Stolac i Konjic zabilježena je povećana stopa, dok je u Čitluku smanjena stopa zaposlenosti (cca 5%) u promatranom periodu (2015.-2019.).

Prema dokumentu, u 2019. godini najveći broj nezaposlenih registriran je u Gradu Mostaru (48,89%) i Konjicu (12,73%), dok je najmanji registriran u općinama Ravno i Neum, ali tome je razlog veličina lokalnih zajednica.

Prema obrazovnoj strukturi najveći udio nezaposlenih odnosi se na KV radnike (32,95%), 31,35% nezaposlenih ima SSS, te 20,53% osoba su nekvalificirane. Prosječna plaća u Županiji iznosi 1.011,00 KM, dok je BDP (per capita) 12.163,12 KM.

U posljednjem desetljeću broj poslovnih subjekata (fizičke i pravne) u Županiji povećan je za 11,1 % (2013.-2019.). Najviše poslovnih subjekata je u Stocu (18,6), Čitluku (13,7%) te Mostaru (13,2%). U Županiji je zabilježen 81 poslovni subjekt na 1000 stanovnika, koja, prema podacima iz 2019. godine, broji 216.970 stanovnika od kojih je gotovo polovina koncentrirana u Gradu Mostaru.

Migracije stanovnika bilježe konstantno iseljavanje sa područja Županije i preseljavanje iz ruralnih prema urbanim centrima. Pojačano iseljavanje prati negativan prirodni priraštaj stanovnika u Županiji koji ima rastući trend. Rezultat ovih kretanja bilježi smanjenje stanovnika za 4% tijekom zadnjeg desetljeća.

Navedeno je i kako prosječna starost stanovništva Županije iznosi 39 godina.

Kao problemi u ovoj strategiji navedeno su konstantno smanjenje udjela mladog stanovništva u ukupnom broju stanovnika, nedostatak gospodarskih programa koji potiču zapošljavanje, neprepoznavanje ruralnog turizma kao oblika turizma koji dodaje vrijednost turističkoj destinaciji, nepostojanje ekspertize u malim obiteljskim gospodarstvima kao i nepostojanje zakona koji tretiraju problematiku ruralnog turizma.

Ističe se kako je u zadnje tri analizirane godine došlo je do pada zaposlenih u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva HNŽ sa 872 (2018.) na 686. Prosječna neto plaća 829,00 KM manja je za 14,2% od prosječne plaće u svim djelatnostima (966,00 KM).

Između ostalog, navedeno je i kako je broj domaćinstava uključenih u poljoprivredu, prema popisu stanovništva 2013. bio 68.166, od čega njih 5,59% prodaju proizvode na tržištu.