Slijedi li ekonomski krah: Bez posla bi moglo ostati blizu 25 milijuna radnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodna organizacija rada iznijela je podatak kako će blizu 25 milijuna radnika ostati bez posla širom svijeta kao rezultat pandemije koronavirusa.

Inicijalna procjena utjecaja COVID-19 na svijet rada na globalnom nivou tvrdi da će efekti biti dalekosežni, pri čemu će milijuni ljudi ostati bez posla i u uvjetima siromaštva, te predlaže mjere za odlučne, koordinirane i trenutačne odgovore.

Ekonomska kriza kreirana širenjem COVID-19 mogla bi povećati globalnu nezaposlenost za skoro 25 milijuna, prema novoj procjeni Međunarodne radne organizacije (MOR). Međutim, blagovremeni međunarodno koordinirani odgovor na nivou politika, koji je već viđen tijekom globalne financijske krize 2008/09. godine, mogao bi znatno smanjiti utjecaj na globalnu nezaposlenost

Inicijalna procjena utjecaja pandemije objavljena u studiji COVID-19 i svijet rada: utjecaji i odgovori poziva na hitne, obimne i koordinirane mjere u okviru tri stupa: zaštita radnika na radnom mjestu, stimuliranje ekonomije i zapošljavanja, te održavanje radnih mjesta i prihoda.

Ove mjere uključuju proširenje socijalne zaštite, podršku za održavanje postojećih radnih mjesta zaposlenosti (putem skraćivanja radnog vremena, plaćenog odsustva i drugih subvencija), te financijske i poreske olakšice, koje se odnose i na mikro, mala i srednja poduzeća.

Pored toga, studija predlaže niz mjera fiskalnih i monetarnih politika, te kreditiranje i financijsku podršku određenim ekonomskim sektorima.

Različiti scenariji

Imajući u vidu različite scenarije utjecaja COVID-19 na globalni rast BDP, MOR procjenjuje porast broja nezaposlenih na globalnom nivou između 5,3 milijuna (“najbolji” slučaj) i 24,7 milijuna (“najgori” slučaj) u odnosu na ukupan broj od 188 milijuna nezaposlenih koliko je bilo 2019. godine.

Usporedbe radi, tijekom globalne ekonomske krize iz 2008-09. godine broj nezaposlenih uvećan je za 22 milijuna.

Očekuje se povećanje nedovoljne zaposlenosti u velikom obimu, jer se ekonomske posljedice pandemije primjećuju u skraćivanju radnog vremena, te smanjenja plaća. Samozapošljavanje u zemljama u razvoju, koje se često primjenjuje radi smanjivanja utjecaja promjena, u ovom slučaju neće imati efekta zbog zabrane kretanje ljudi (npr. pružatelja usluga) i dobara.

Pad zaposlenosti također će proizvesti utjecaj na smanjenje prihoda radnika.

Studija procjenjuje da će pad prihoda iznositi između 860 milijardi i 3.4 trilijuna USD do kraja 2020. Ovo će imati posljedice na smanjenje potrošnje roba i usluga i utjecati na perspektivu razvoja biznisa i ekonomije.

Očekuje se da će se značajno povećati i radno siromaštvo, jer će "pritisak na prihode uslijed smanjivanja ekonomske aktivnosti dovesti radnike na liniju ili ispod linije siromaštva".

MOR procjenjuje da će se između 8,8 i 35 milijuna ljudi dodatno naći u siromaštvu širom svijeta, u odnosu na dosadašnju procjenu za 2020. godinu (kojom je projektirano opadanje siromaštva za 14 milijuna radnika).

Brzi i koordinirani odgovori na nivou politika

“Ovo više nije samo globalna zdravstvena kriza, ovo je i velika kriza tržišta rada i ekonomska kriza koja ima ogroman utjecaj na ljude” izjavio je Guy Ryder, generalni direktor MORa.

“Svijet se ujedinio 2008. godine kako bi riješio posljedice globalne financijske krize i ono najgore je izbjegnuto. I sada nam je potrebna takva vrsta liderstva kako bismo učinili isto” dodao je.

Studija MORa upozorava da će kriza tržišta rada nerazmjerno pogoditi pojedine grupe, što bi moglo dovesti do rasta nejednakosti. Ovo se posebno odnosi na radnike koji rade na manje zaštićenim i slabo plaćenim poslovima, posebno na mlade i starije radnike. Žene i migrante, također.

Migranti su ranjivi uslijed nedostatka socijalne zaštite i prava, a žene su obično više zastupljene u slabo plaćenim poslovima, kao i pogođenim sektorima.

''U kriznim vremenima poput ovih, imamo dva ključna alata koja mogu pomoći u ublažavanju štete i vraćanju povjerenja javnosti.

Prvo, socijalni dijalog, angažiranje s radnicima i poslodavcima i njihovim predstavnicima, od vitalnog je značaja za izgradnju povjerenja javnosti i podrške mjerama koje su nam potrebne za prevazilaženje ove krize.

Drugo, međunarodni standardi rada pružaju provjerenu osnovu za odgovore politika koji se fokusiraju na oporavak koji je održiv i pravedan. Treba učiniti sve kako bi se šteta ljudima u ovom teškom vremenu svela na minimum”, zaključio je Ryder.