Slobodno kretanje radnika - BiH još ne zna što joj treba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slobodno kretanje radnika jedna je od četiriju sloboda koje uživaju građani EU-a. Podrazumijeva pravo radnika na kretanje i boravište, pravo članova obitelji na ulazak u zemlju i boravište, pravo na rad u drugoj državi članici i pravo na to da se prema njima odnosi jednako kao i prema državljanima te države.

U našoj zemlji, prema podacima Službe za poslove sa strancima, trenutno BiH odobren boravak ima 790  stranih državljana po osnovu rada bez radne dozvole, te 2.059 po osnovu rada sa radnom dozvolom.

''Najveći broj stranih državljana dolazi iz Turske, Srbije, Hrvatske, Kine i Bangladeša, a poslove koje obavljaju su iz oblasti građevinarstva i ugostiteljstva'', navode iz ove Službe za Bljesak.info.

Uvoz radnika

Uz ove, radnici u BiH dolaze i iz Kuvajta, Crne Gore, Italije, Albanije, Saudijske Arabije i drugih zemalja. Suprotno tomu, u posljednjih nekoliko godina radno sposobni ljudi sve većem broju odlaze iz BiH. Neslužbeni podaci pokazuju da Bosni i Hercegovini nedostaje 30 tisuća radnika, a u jeku turističke sezone taj problem još je izraženiji. Procjene su da će u narednih pet godina naša zemlja morati uvesti 150 tisuća radnika iz inozemstva.

Na osnovu podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada (entitetski zavodi za zapošljavanje, županijske službe zapošljavanja i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH), a prema broju objavljenih oglasa evidentno je da je situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima slična već nekoliko godina.

Najtraženija zvanja

Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama najtraženija zvanja su ona vezana za IT sector, zatim inženjeri elektrotehnike i građevine, diplomirani farmaceuti i liječnici.

Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih. Pored ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima. Također, veliki broj je i profesora engleskog jezika, te profesora razredne nastave.

''Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za prodavače i ugostitelje, posebno školovane konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u call-centrima. Prema broju zaposlenih sa evidencija veliki broj zaposlenih je i ekonomskih tehničara, strojarskih tehničara i medicinskih sestara, ali zbog hiperprodukcije ovog kadra oni su ujedno i najbrojniji na evidencijama nezaposlenih osoba. Od osoba sa srednjom stručnom spremom na evidencijama nezaposlenih je najviše ekonomskih tehničara, maturanata gimnazije, mašinskih tehničara, medicinskih sestara, poljoprivrednih tehničara, tekstilnih tehničara i ekonomista'', navode za Bljeska.info iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema podacima kojima raspolaže ova Agencija, kada se uspoređuju deficitarna i suficitarna zanimanja treba imati u obziru da se gleda broj oglasa za pojedina rada mjesta, a taj broj je višestruko manji nego broj nezaposlenih osoba unutar istog zanimanja.

Isto zanimanje treba i ne treba

''Zato imamo i podatke koji govore da su određena zanimanja tražena po broju oglasa, ali usred hiperprodukcije kadra i velikog broja nezaposlenih osoba isto zanimanje se može nalaziti i među suficitarnim zanimanjima'', navode.

U nevladinom sektoru kažu da će se situacija samo pogoršavati u budućnosti, a posebno ulaskom Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, što se može vidjeti na primjerima Rumunjske i Bugarske.

"Nije, sigurno, sasvim lako mladim ljudima otići, ali ako živite u okruženju koje je nesigurno i puno nasilja i diskriminacije na svakom koraku i ne treba da nas čudi što je sve veći broj mladih ljudi koji odlaze", rekla je ranije je Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Vlasti još nisu ponudile konkretna rješenja u cilju hvatanja u koštac sa ovim problemom koji prijeti da oslabi domaću ekonomiju i uništi sustav mirovinsko-invalidskog osiguranja koji funkcionira na bazi solidarnosti.

Neiskorišteni potencijal

Prema reformskoj agendi za BiH koja datira još iz 2018. godine pod Tržištem rada navedeno je kako bi se stabilno krenulo putem održivog rasta BiH mora prihvatiti svoje strateške prednosti. One uključuju značajan potencijal u radnoj snazi koji trenutno nije dovoljno iskorišten.

''Niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva i visoka stopa nezaposlenosti koja je u značajnoj mjeri posljedica neusklađenosti ponude i potražnje za kvalificiranom radnom snagom ograničava mogućnosti razvoja. U BiH postoji i značajan broj dugoročno nezaposlenih koji su obeshrabreni da traže zaposlenje. Postojeći zakoni o radu u značajnoj mjeri više ne odražavaju društvene i ekonomske odnose u BiH, te su u pojedinim odredbama kontradiktorni s drugim zakonima i u nekim odredbama nejasni i nedovoljno fleksibilni. Kultura kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga je nedovoljno razvijena i često opterećena nerealnim zahtjevima socijalnih partnera'', navedeno je u ovoj agendi.

Ograničeni napredak

U izvještaju o BiH iz 2022. godine Europska komisija o Slobodi kretanja radnika navodi kako BiH ima određenu razinu pripremljenosti u oblasti slobode kretanja radnika, ipak, da je ograničeni napredak napravljen u izvještajnom periodu tako da prošlogodišnje ranije preporuke i dalje važe.

''U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala započeti izradu cielodržavne baze podataka o slobodnim radnim mjestima, nastaviti pregovore i sklapati nove bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju, posebno s državama članicama EU-a'', navedeno je.

Naša zemlja, kako ističu iz EU, još uvijek nema cjelodržavnu bazu podataka o slobodnim radnim mjestima. Što se tiče koordinacije sustava socijalnog osiguranja, Bosna i Hercegovina ima 10 međunarodnih bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju, od čega 6 s državama članicama EU, a dodatnih 16 sporazuma (od kojih 12 s državama članicama EU) provedeno je na temelju sukcesije iz bivše Jugoslavije. Sporazum o socijalnom osiguranju sa Češkom Republikom je potpisan u svibnju 2021. i ratificiran u srpnju 2022. Sustav koordiniranja programa socijalnog osiguranja i dalje je rascjepkan, s ograničenim administrativnim kapacitetima i izostankom formalne suradnje između nadležnih organa na svim razinama vlasti. Također, navode kako nije ostvaren nikakav napredak u vezi s Europskom karticom zdravstvenog osiguranja.

Ciljevi

Sloboda kretanja radnika jedno je od temeljnih načela Europske unije od njezina osnivanja. To je jedno od temeljnih prava radnika utvrđenih člankom 45. UFEU-a, uz slobodno kretanje robe, kapitala i usluga na europskom jedinstvenom tržištu. Podrazumijeva ukidanje svakog oblika diskriminacije na temelju državljanstva u vezi sa zapošljavanjem, plaćom i ostalim uvjetima rada i zaposlenja. Osim toga, člankom 45. UFEU-a predviđeno je i pravo radnika iz EU-a da prihvati ponudu za posao, da se slobodno kreće unutar zemlje, da boravi u njoj u svrhu zaposlenja i da pod određenim uvjetima ondje ostane i nakon toga.

Neki državljani trećih zemalja imaju pravo raditi u državi članici pod istim uvjetima kao i građani EU-a. Državljani Islanda, Lihtenštajna i Norveške (tj. trećih zemalja koje su članice Europskoga gospodarskog prostora) mogu raditi u EU-u s istim pravima i obvezama kao i radnici iz EU-a. EU je također sklopio posebne sporazume s drugim zemljama koje nisu države članice EU-a.